Ekološko očuvanje, prioritet opštine Čajetina

Autor: Slavica Panić
23. Jul 2019
Ekološko očuvanje, prioritet opštine Čajetina

Sve veći broj turista na Zlatiboru uslovljava i veću odgovornost lokalne samouprave ka životnoj sredini. Imajući u vidu sve do sada preduzete korake i strateške planove opštine Čajetina, izvesno je da će ova lokalna samouprava postati prva ekološka opština u Srbiji. Taj status planira zvanično da verifikuje do 2021.godine.

Iako nije prošlo mnogo godina od vremena kada je Zlatibor bio vikend izletište i destinacija koju su turisti posećivali uglavnom tokom zime, danas to vreme izgleda kao daleka prošlost. Zlatibor je trenutno najatraktivnija tutistička destinacija u Srbiji ali izuzetno značajna i na svetskoj turističkoj mapi.

Ova vazdušna banja u kojoj se ukrštaju kontinentale i mediteranske vazdušne struje, sa svim prirodnim bogatstvima i lepotama, privlači turiste iz svih krajeva sveta. Dolazili su zimi pa leti a sada dolaze svaki dan, Zlatibor više nije sezonsko turističko mesto, ovde turistička  sezona traje svih 365 dana u godini.

Stotine hiljada turista dolaze sa željom da osete čari čiste i zdrave prirode a žive slike koje ponesu sa sobom vraćaju ih ponovo. Te slike nisu više samo „božiji dar“ već opstaju zahvaljujući požrtvovanosti lokalne samouprave i rešenosti meštana da Zlatibor sačuvaju od svih pretnji, da se ne naruši prirodno bogatstvo  koje je osnovni razlog dolaska i sve većeg broja posetilaca.

„Najveće pretnje, ne samo Zlatiboru već životnoj sredini uopšte, su otpadne vode i komunalni otpad. Opština Čajetina je u saradnji sa inostranim partnerima pokrenula projekat rešavanja problema otpadnih voda. Radovi na postrojenju na Zlatiboru su na samom kraju a puštanje postrojenja u rad planirano je za kraj godine. U toku je i priprema projektne dokumentacije za još tri takva postrojenja i to u Čajetini, Sirogojnu i Mačkatu. Pored sredstava lokalne samouprave, podršku očekujemo i sa republičkog nivoa a zainteresovanost da učestvuju u projektu iskazale su i Vlade Slovenije i Švedske. Očekujemo da ćemo tokom 2021. godine i ta postrojenja pustiti u rad a da bi se zaštitile površinske i podzemne vode, nastavlja se i širenje kanalizacione mreze“, kaže zamenik predsednika opštine Čajetina, Arsen Đurić.

Opština Čajetina se ozbiljno uhvatila u koštac i sa problemom komunalnog otpada. Na teritoriji ove opštine, što je retkost u Srbiji, više nema divljih deponija a čitava teritorija opštine, uključujući i urbane i ruralne mesne zajednice, komunalno je opremljena. Kompletan komunalni otpad odlaže se u Regionalnu sanitarnu deponiju Duboko.

„Količina komunalnog otpada koja iz Čajetine odlazi u Duboko nije mala. Razlog je broj ljudi koji svakodnevno borave na teritoriji naše opštine ali i naša rešenost da otpad ne ostaje tamo gde mu nije mesto. Kao društveno odgovorna lokalna samouprava, radimo na tome da otpad koji ne mora da završi na deponiji i ne transportujemo u Duboko. Izgradnjom „reciklažnog dvorišta“ vršićemo razdvajanje i skladištenje različitih vrsta otpada koje podrazumevaju posebne tretmane uništenja ali i reciklažu i ponovno stavljanje u upotrebu. Tek onda, tako selektovan otpad transportovaćemo u deponiju Duboko. Ono što je najvažnije za ovaj projekat jeste njegova samoodrživost“, objašnjava Đurić.

Krajem godine, kad se očekuje završetak radova na njvećem projektu na Zlatiboru, Gold gondoli, ova planina postaće jedino mesto na svetu gde će trasa vožnje biti duga čak devet kilmetara. Sada je već jasno da će to biti zamajac nove ere Zlatibora a očekivani broj turista trebalo bi da dostigne milionsku cifru.

Zainteresovanost investitora da ulažu u gradnju na ovoj planinskoj lepotici ne jenjava kao ni sve veća zainteresovanost turista da Zlatibor biraju za destinaciju svog omora. Ta činjenica često izaziva kritike u smislu komentara da je planina postala preurbana i da to više nije u skladu sa prirodom.

„Svega 1,4 odsto teritorije opštine Čajetina je urban i taj podatak je zapravo pokazatelj da je gradnja planirana i u skladu sa očuvanjem prirode. Centar Zlatibora nije Zlatibor već samo jedan njegov mali deo koji se razvija u skladu sa tržištem odnosno potrebama posetilaca. Pet do deset minuta hoda je potrebno da biste iz urbanog dela stigli u netaknutu prirodu, u kom god pravcu da krenete. Sa druge strane mi nismo toliko bogata lokalna samouptava koja bi bila kadra da kompletno infrastrukturno opremi čitavu teritoriju opštine a i da postoje uslovi za to, tek tada bi bili u sukobu sa prirodom i njenim očuvanjem. Mi smo itekako svesni da su prirodna bogatstava Zlatibora jedini potencijal i razlog našeg daljeg napretka u razvoju turizma i jačanju lokalne zajednice pa i svaki novi projekat ima ekološku osnovu“, ističe Đurić.

Pored gostiju koji imaju potrebe za svim sadržajima koji su na usluzi savremenom gostu, nije mali broj ni onoh koji za odmor biraju seoska domaćinstva. I jedni i drugi, kada je gastronomska ponuda u pitanju, biraju trpezu domaćih proizvoda lokalnog geografskog porekla.

Proizvodnja zdrave hrane je prateći razvojni potencijal a njen kvalitet svakako je najbolji test kvaliteta sredine u kojij nastaje. Lokalna samouprava itekako pruža podršku domaćinstvima koja se bave tradicionalnom proizvodnjom zdrave zlatiborske hrane. “Zelena” hrana je hrana sutrašnjice a za lokalnu samoupravu i njeno stanovništvo najvažnije je da su oni toga svesni i rešeni da proizvodnju očuvaju i dalje razvijaju.

Sredstva za očuvanje životne sredine, opština Čajedina obezbeđuje iz projekata ali značajna izdvajanja su i iz opštinskog budžeta. Pored zaštite vodotokova, zemlje i vazduha, plan ove lokalne samouprave jeste da krene sa korišćenjem obnovljivih izvora energije. Veliki potencijal je u geotermalnim vodama kojima je Zlatibor bogat, sunčevoj svetlosti,vetrovima ali i u biorazgradivom otpadu.

Za status prve ekološke opštine Čajetina se priprema godinama unazad. Imajući u vidu sve realizovane projekte i srateške planove, nema sumnje da će to uskoro i postati. Velika pažnja usmerena je i na edukaciju stanovništva. Da bi životna sredina bila zdrava ne znači da u njoj ne postoje ljudi i objekti već da u ljudima postoji odgovornost i svest  kako da svoje aktivnosti usklade sa prirodom.

Tekst je deo projekta “Ekološki razvoj Čajetine i Zlatibora kroz upravljanje otpadom” koji je sufinansiran sredstvima opštine Čajetina za sufinansiranje projekata  proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2019. godini.