Poljoprivreda i turizam oživljavaju okolinu Prijepolja

15. Mart 2017
Poljoprivreda i turizam oživljavaju okolinu Prijepolja

Propadanje tekstilnog kombinata Ljubiša Miodragović u Prijepolju i drugih preduzeća koja su funkcionisala do 90-tih godina  odrazilo se na odliv stanovništva iz ove opštine u poslednje dve decenije. Situacija se neznatno popravlja poslednjih godina, jer pojedini odlučuju da se vrate i posvete poljoprivredi i seoskom turizmu.

Supružnici Dragana i Aleksandar Varaklić nakon studija i stalne poslovne neizvesnosti u Beogradu spakovali su kofere i vratili se u selo Sedobro kod Prijepolja, kome je još Sveti Sava dao ime.

Na šest hektara porodičnog imanja imaju oko 1000 stabala šljiva, koje su Aleksandrovi roditelji zasadili, a sada im pomažu u poslu.

Shvatili su da je dobro što su se vratili u selo, u kome je prosečna starost stanovništva nepunih 36 godina, kada je posle prve potpaljene vatre izašla paleta puna sušenih šljiva.

Ovde su svoji na svome, kažu uglas, rezimirajući prve uspehe i ističući da su za početak zadovoljni. Dokazuju da pristojno može da se živi i od gajenja i sušenja voća zahvaljujući projektu RRA Zlatibor iz Užica.

Razmišljaju i o proširenju posla i sušenju još nekih vrsta voća i povrća, ali i o kupovini mašina i konkretizovanjem ideje o finalnom proizvodu- suva šljiva punjena orahom i zalivena medom.

Ideja je da mini pakovanja za početak ponude domaćim kupcima. Sve rade porodično- skupljaju šljive, prebiraju ih, suše, traže kupce i isporučuju ih u dogovorenim terminima. Svesni su da je suva šljiva na ceni i da je tražena.

Suve šljive ali i druga autentična hrana koju meštani pripremaju razlog su  više za ponudu seoskih domaćinstava turistima koji u sve većem broju ovde dolaze.

Očuvana priroda, etnografsko i folklorno nasleđe, arhitektura i autentičnost ljudi odlučujući su razlozi zbog kojih  ljudi iz urbanih sredina mir traži u selima nadomak Prijepolja.

Pojedini delovi opštine zaštićeni su zakonom i predstavljaju predele sa posebnim prirodnim odlikama.

Najupečatljiviji primer jeste Kamena Gora u kojoj se nalazi preko 50 pitkih izvora vode.

Između dva svetska rata zbog velikih kompleksa šuma i čistog vazduha prostor ovog sela bio je proglašen vazdušnom banjom.

Sve to utiče na kvalitet života u ovom selu u kome živi veliki broj stogodišnjaka, ali  i po jedinstvenom boru starom preko 400 godina koji zovu Sveti bor, navodi Živko Kijanović, predsednik Saveta mesne zajednice Kamena gora.

U donjem delu Kamene gore do 1000 metara nadmorske visine ima dosta zasada malina, dok  su meštani u gornjem delu sela bazirani na turizam. Gostima koji ovde dolaze i zimi i leti na raspolaganju je 100 ležajeva u sobama i apartmanima. Ski žičara je pogodna za početnike, a selo raspolaže sa tri mini kampa i oko 80 kilometara obeleženih pešačkih i biciklističkih staza, dodaje on.

O atraktivnosti Kamene gore koja se graniči sa opštinama Pljevlja i Bijelo Polje najbolje svedoči činjenica da je pored turista iz zemlje i inostranstva jedinstvenost ovog sela privukla i filmske reditelje.

Kijanović s ponosom ističe da su kraj stoletnog bora snimana čak tri filma, a zbog scene u filmu  „Na mlečnom putu“ reditelja Emira Kusturice čari Kamene Gore osetila je i Monika Beluči.