Kućne biblioteke značajno utiču na pismenost

31. Decembar 2018
Kućne biblioteke značajno utiču na pismenost

Podaci istraživanja na uzorku od 160 000 ljudi iz 31 zemlje pokazuju da su zahvaljujući bogatim kućnim bibliotekama tinejdžeri koji su ranije napustili školu imali iste veštine kao i diplomirani studenti koji ne čitaju knjige. Odrastanje u kući punoj knjiga ima veliki uticaj na pismenost kasnije u životu – ali u kućnoj biblioteci, da bi imala uticaja, mora da postoji najmanje 80 knjiga, pokazalo je jedno novije istraživanje.


U istraživanju australijskog državnog Univerziteta, koje je vodila dr Džoana Sikora, naučnici su analizirali podatke prikupljene na uzorku od oko 160.000 ljudi iz 31 države koje su učestvovale u međunarodnom programu za procenu sposobnosti odraslih od 2011. do 2015. Svim učesnicima je postavljeno pitanje da navedu koliko je knjiga bilo u njihovim domovima kada su imali 16 godina – rečeno im je da 1m polica približno odgovara broju od oko 40 knjiga – a zatim su podvrgnuti testiranju iz pismenosti, matematike i poznavanju informatičkih tehnologija kako bi se procenile njihove sposobnosti.

Iako je prosečan broj knjiga u kućnoj biblioteci varirao od države do države – od 27 u Turskoj do 143 u Velikoj Britaniji i 218 u Estoniji – „ukupan uticaj kućnih biblioteka na pismenost je vrlo veliki u svim zemljama“, napisala je Sikora sa svojim timom. Članak je nedavno objavljen u časopisu „Social Science Research“.

„Izloženost knjigama u adolescenciji sastavni je deo društvenog ponašanja koje stimuliše dugoročne kognitivne sposobnosti – pismenost, matematičke i informatičke sposobnosti“, stoji u tekstu. „Odrastanje uz kućne biblioteke podstiče veštine iz ovih oblasti u kasnijem dobu, i to u mnogo većoj meri nego što na to utiče obrazovanje roditelja ili sopstveno obrazovanje i profesionalno iskustvo.“

Istraživači su otkrili da ispitanici koji su odrastali u domovima u kojima gotovo da nije bilo knjiga na testovima postižu rezultate ispod proseka. Ispitanici iz domova u kojima je bilo približno 80 knjiga, postizali su prosečne rezultate, ali biblioteke sa 350 i više knjiga „nisu značajno podigle nivo pismenosti“. Isto se odnosi i na informatičke sposobnosti, ali razlike nisu toliko velike.

Prema ovom istraživanju, tinejdžeri koji su završili samo osnovno obrazovanje, ali koji dolaze iz domova punih knjiga, „u kasnijem dobu pokazuju nivo opšte pismenosti koji odgovara nivou diplomiranih studenata koji su odrasli u domovima sa malim brojem knjiga“. Diplomirani studenti koji su odrastali u kućama bez knjiga pokazuju prosečan nivo pismenosti, navode istraživači. Isti slučaj je i sa onima koji su školovanje završili nakon osnovne škole (uzrast 13-14 godina), ali su odrastali okruženi knjigama. „Dakle, kad je reč o pismenosti, načitanost u mladosti mnogo doprinosi opštem obrazovanju i veštinama“, tvrde autori.

Isto se odnosi i na matematičku pismenost, što je istraživače navelo na zaključak da „izloženost knjigama u mladosti nadoknađuje mnoge nedostatke ne samo kad je reč o pismenosti, već i kad je reč o poznavanju i razumevanju računskih radnji: njihov uticaj je ekvivalentan dodatnim godinama obrazovanja.“