65 miliona za poravnjanje sa roditeljima

Oko 2000 roditelja čija deca su boravila u nekom od objekata Dečjeg vrtića u Užicu u periodu od 1. jula 2013. do 1. juna 2015. godine plaćali su 33% učešća u ceni. Problem je nastao jer grad u tom periodu nije imao novac da subvencioniše 80 odsto ekonomske cene vrtića, kako je zakonom propisano.

Gradsko veće Užica donelo je odluku da novac vrati svim roditeljima koji su oštećeni, za šta će iz budžeta biti odvojeno 65 miliona dinara.

Trenutno ekonomska cena za mesec dana boravka deteta u vrtiću iznosi 25 000 dinara. Od tog iznosa roditelji od 2013. plaćaju pet hiljada dinara, ističe Lela Kovačević, direktorka Dečjeg vrtića. Ona dodaje da grad u spornom periodu nije imao novac da ispuni zakonsku obavezu i „doplati“ razliku između učešća roditelja i ekonomske cene. Kovaćevićeva kaže da se smatralo da je 5 000 dinara prihvatljiva cena za roditelje , jer je vrtić od nekoga morao da uzme novac za svakodnevno funkcionisanje, devet objekata u kojima radi osam kuhinja.

Tihomir Petković, gradonačelnik Užica pozvao je roditelje da sa ustanovom Dečji vrtić sklope sporazum o vansudskom poravnjanju. Petković je istakao da se ovim sporazumom grad Užice kao osnivač i Dečji vrtić obavezuju da roditeljima u dve jednake rate isplate razliku u novcu za sporni period. On je naglasio da će prva rata biti isplaćena do 20. oktobra, a druga do 20. marta naredne godine.

Užički gradonačelnik je pozvao i 370 roditelja koji su preko advokata iz Čačka tužili grad, da povuku tužbe i sklope sporazume o vansudskom poravnjanju. Petković tvrdi da će im u slučaju da to učine grad isplatiti i troškove koje su napravili do momenta potpisivanja sudskog poravnjanja.

Inače, nezakonitu cenu vrtića plaćali su i roditelji u Beogardu, Kragujevcu, Subotici, Kruševcu, Boru, Pančevu, Leskovcu, Nišu, Lučanima, Aranđelovcu i drugim mestima.

Grad Kragujevac jedini je do sda počeo da vraća novac bez pravosnažnih sudskih odluka, a za obeštećenje oko 4 000 roditelja ova lokalna samouprava izdvojila je 100 miliona dinara.

Na ovo ih je podstakao Pravni stav Vrhovnog kasacionog suda čime je potvrđeno da roditelji imaju pravo da traže naknadu štete jer cena boravka dece vrtićima u u pojedinim gradovima nije bila u skladu sa zakonskim odredbama. Vrhovnom kasacionom sudu obratili su se osnovni sudovi radi ujednačavanja sudske prakse zbog velikog broja tužbi roditelja Srbije i različitih stavova sudija u pogledu pravnog osnova za ostvarivanje prava građana. Stav Vrhovnog kasacionog suda je da reč o nanošenju štete korisnicima usluga, ali da nema elemenata za delo neosnovanog bogaćenja. Samim tim rok za naknadu štete je tri godine od dana podnošenja tužbe.

Treba istaći da je Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Zakon o predškolskom obrazovanju, koji su na snazi od 2010. godine, propisano da: osnivači predškolskih ustanova, odnosno lokalne samouprave, moraju da obezbede 80 odsto sredstava za boravak svakog deteta u vrtiću. Tek od 1. januara prošle godine učešće roditelja u plaćanju boravka deteta u vrtiću usklađeno je sa zakonom.