Joga i šetnja leče dugotrajno sedenje

23. Februar 2018
Joga i šetnja leče dugotrajno sedenje

Dugotrajno sedenje, koje je sve više jedini izbor velikog broja zaposlenih ljudi u svetu, ostavlja negativne posledice na ceo organizam. Svaki deo našeg tela dugotrajno sedenje doživljava pogubno, jer ono loše utiče na srce, mozak, vrat, ramena leđa, pankreas, noge, kosti, mišiće, creva, dojke i matericu. Svetska zdravstvena organizacija je sedetarni bačin života optužila za jedan od deset vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta.

racunar

Šta kažu brojke za dugotrajno sedenje i vreme koje provedemo u kancelariji? Ako je čovekov radni vek 40 godina i ako nam je posao da radimo u kancelarji od 8 do 10 sati dnevno, onda ćemo sedeći provesti čak 9 godina! Ovde se, dakle, ne računa vreme koje provodimo sedeći u automobilu, tokom obroka ili pred televizorom. Zašto je sedenje toliko loše?

Činjenica je da većina ljudi, dok sedi, vreme provodi u pognutom položaju za računarom ili radnim stolom. Najčešće nam je tada iskrivljen vrat, te se vratni pršljanovi najpre deformišu, a potom na red dolaze ramena i leđa. Na ovaj način se oštećuje i kičmeni disk, što vremenom prouzrokuje neprijatan bol.

Dugotrajno sedenje usporava cirkulaciju i dovodi do zadržavanja viška tečnosti i krvi u nogama. To je potom prouzrokuje varikiozne vene, otekle noge i zglobove.

Fizička aktivnost je najbolji način da ispravimo ove probleme, posebno joga, šetnja i dugotrajna istezanja.

www.yogavibes.com_-1000x500-1000x500

Kosti takođe stradaju, jer se krećemo manje nego što je potrebno da bi se one razgrađivale i postajale čvrste.

Abdominalni mišići utiču na naš uspravan stav, muskulaturu i kičmeni stub. No, kada sedimo, oni su van funkcije, a celo telo je iskrivljeno. Hronično sedenje dovodi do skraćenja mišića fleksora kuka, kraćeg koraka i ograničenosti pokreta. To naravno, utiče na slabljenju kukova i sklonost ka padu i prelomima u starijem životnom dobu.

Pored obavezno pokreta, manje sedenja, mišići i kosti se mogu ojačati boljom ishranom i opet, jogom.

Dugotrajno sedenje usporava protok krvi i kiseonika do mozga, što smanjuje moždanu funkciju. Takođe, se sagoreva i manje masti koje se više talože na zidovima krvnih sudova. Studije pokazuju da dugo sedenje utiče i na hiperproduksviju insulina, tj. nepravilan rad pankreasa, kao i povećani rizik od raka debelog creva i raka dojke.