Rota virus – najčešći virus od kojeg obolevaju deca

Autor: Karin Vasić Pedijatar
04. Oktobar 2023
Rota virus – najčešći virus od kojeg obolevaju deca

Najčešći uzročnici gastrointestinalnih infekcija kod dece uzrasta od 6 meseci do 5 godina u većini zemalja su virusi. Vrlo često se kao uzročnik akutnog dijarejalnog sindroma sreće Rotavirus. Najrasprostranjeniji je među decom do 5 godina, a naročito među odojčadima nakon navršenih 6 meseci života.

Rota virusi su RNK virusi koji pripadaju porodici Reoviridae. Ovaj virus je dobio ime ’rotavirus’ po karakterističnom izgledu nalik na točak kada se gleda pod elektronskim mirkoskopom. Postoji devet grupa virusa, od kojih grupa A izaziva više od 90% infekcija kod ljudi.

Koliki problem izazivaju rotavirusi možemo videti po sledećim podacima koji su zabeleženi u SAD:

Svake godine u SAD, rotavirus je odgovoran za:

  • više od 400,000 poseta lekaru;
  • između 20 i 60 smrtnih slučajeva među decom koja su mlađa od 5 godina
  • izaziva oko 527,000 smrtnih slučajeva na godišnjem nivou, odnosno oko 1,600 smrtnih slučajeva svakog dana među decom mlađom od 5 godina.

Putevi prenosa infekcije

Infekcije rotavirusom su česte u dečijim kolektivima i bolnicama. Glavni put prenosa je feko-oralni put, što prvenstveno znači kontakt kontaminiranih ruku i usta, mada se virus može prenositi i preko kontaminiranih predmeta kao što su igračke. S druge strane, smatra se da je moguć prenos virusa kapljičnim putem (npr. kijanjem) kada virus ulazi u osetljivog domaćina. Infekcije su češće u hladnijim mesecima, počevši od jeseni i završavajući u proleće.

Po ulasku u organizam virus pronalazi stanište u tankom crevu gde započinje njegov rast i razmnožavanje, što dovodi do strukturnih i funkcionalnih promena u crevnom epitelu. Naime, kao i drugi virusi, za razmnožavanje i posledično izazivanje bolesti, virus prvo mora ući u ćelije. Delovanjem faktora virulencije virusa aktivira se sekrecija vode i elektrolita, stimuliše lučenje serotonina te onemogućuje razgradnja laktoze, što je zajedno odgovorno za sekretorni proliv i većinu drugih simptoma i znakova bolesti. Infektivna doza je vrlo mala, pa je za zarazu dovoljno manje od stotinak virusnih čestica.

Klinička slika

Period inkubacije se kreće od 1 do 3 dana. Početak je nagao, sa povišenom temperaturom, malaksalošću, bolovima/grčevima u trbuhu, povraćanjem i obilnim vodenim stolicama. Bolest u proseku traje 3-8 dana. U odnosu na druge crevne infekcije dečijeg doba, povraćanje i prolivi su znatno učestaliji, te postoji mogućnost razvoja teške dehidratacije i razvoja šoknog stanja.

Kako se postavlja dijagnoza?

Rotavirus se u principu ne traži rutinski u pacijenata s gastroenteritisom budući da rezultati ne utiču na klinički pristup koji se temelji na rehidraciji. Dijagnoza se može postaviti na razne načine: imunoelektronskom mikroskopijom, izolacijom virusa, analizama genetskog materijala (PCR, elektroforetska analiza RNK izolovane iz stolice) i serološkim analizama.

Lečenje

Čim se prepoznaju simptomi bolesti i klinički znaci koji upućuju na gubitak tečnosti, važno je obolelom detetu uključiti rastvor za oralnu rehidraciju radi nadoknade vode, šećera i minerala. Zbog svog sastava rastvori za oralnu rehidraciju imaju prednost nad davanjem čaja ili čiste vode, a gazirani napici i sokovi bi se svakako trebali izbegavati budući da oni mogu dodatno pogoršati proliv. U slučaju da dete doji, tada su svakako poželjni češći podoji radi sprečavanja dehidracije.

Uz rastvore za oralnu rehidraciju, Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF preporučuju suplementaciju cinkom kao jedan od važnih koraka. Dodatno, određeni probiotici su se takođe pokazali korisnim u skraćivanju trajanja proliva.

U slučaju izraženih znakova dehidracije, a pogotovo ako se pritom radi o detetu mlađem od godinu dana koji uporno povraća, potrebno je obratiti se pedijatru radi procene o potrebi za intravenskom rehidracijom.

Prevencija

Vakcinacija ima važnu preventivnu ulogu u sprečavanju težih oblika rotavirusne infekcije. Vakcinacija protiv rotavirusa nije obavezna, već odluka isključivo zavisi od želje roditelja nakon konsultacije sa pedijatrom koji poznaje i prati zdravstveno stanje deteta.

Učinkovitost vakcine je dokazana za pet najučestalijih sojeva rotavirusa u dečijoj populaciji. Rizične grupe dece koje bi se svakako trebale vakcinisati protiv rotavirusa uključuju nedonoščad rođene pre 33. nedelje gestacije, novorođenčad sa urođenim metaboličkim bolestima i srčanim manama, kao i odojčad sa hroničnim bolestima bubrega, jetre i teškim defektima centralnog nervnog sistema.

Zaključak

Rotavirusna infekcija je samoograničavajuća bolest, što znači da ne postoji specifična terapija – izuzev dobre hidracije. Adekvatna higijena i dojenje u odojačkom periodu pokazali su se kao faktori koji značajano smanjuju rizik od rotavirusne infekcije, dok vakcinacija osigurava zaštitu u prve dve godine života dok su rizici najizraženiji.

Ukoliko želite da razgovarate na ovu ili neku drugu temu, DokTok stručnjaci su dostupni za konsultacije i psihološku podršku svakog dana u nedelji. Preuzmite DokTok aplikaciju sa #Google Play ili #App Store i zakažite svoju video konsultaciju već danas.

Fotografije preuzete sa www.doktok.rs