Užičani nedovoljno zainteresovani za kvalitet vazduha

25. Septembar 2018
Užičani nedovoljno zainteresovani za kvalitet vazduha

Tokom jednomesečnog uvida u Plan kvaliteta vazduha, strateškog dokumenta koji je za potrebe grada Užica vrlo studiozno uradila agencija EcoLogica Urbo iz Kragujevca, nijedan građanin Užica nije podneo niti primedbu, niti sugestiju.

Nastavak gasifikacije i poboljšanje funkcionisanja saobraćaja ključne su mere za poboljšanje kvaliteta vazduha koje Užice tokom grejne sezone decenijama svrstavaju u gradove ne baš poželjne za život.

sala odozgo

Iako su te činjenice užičani vrlo svesni i gotovo uvek spremni na kritiku, niko od građana se nije pojavio ni na javnoj prezentaciji, zbog koje su u Velikoj sali Gradske kuće  bile zauzete svega 22 stolice. Osim predstavnika Odeljenja za zaštitu životne sredine Gradske uprave za urbanizam, izgradnju i imovinsko- pravne poslove, Zavoda za javno zdravlje, Užice razvoja, Užice gasa, tri gradska većnika, načelnika komunalne policije u sali su se našla i dva predstavnika udruženja  i tri novinske kuće.

Dunja

Nažalost niko od građana nije došao, iako je jedna od mera koju propisuje predloženi  Plan je izrada strategije komunikacije sa građanima. Da li mi u nekom momentu grešimo u pristupu sa građanima, da li informacije idu pravim tokom, to je možda pitanje za nas, preispitivala je Dunja Đenić, resorna većnica sebe, ali i Zeleni savet kojim presedava, a koji je spona između građana i lokalnesamouprave.

Zbog toga što se Užice svrstava u treću kategoriju što podrazumeva prekomerno zagađenje vazduha, zakonska obaveza je da se grad poseduje Plan kvaliteta vazduha. Taj dokument predstavlja ključ za upravljanje kvalitetom vazduha na lokalnom nivou, dajući smernice donosiocima odluka za smanjenje zagađenja i podizanje kvaliteta života građana Užica.

Dosadašnjim merama (konverzije gradskih kotlarnica, edukacija građana za upotrebu drveta za loženje, subvencije stanovništu koje koristi individualno grejanje, čišćenje odžaka)  neznatno je postignut boljitak, ocenjuje Đenićeva. Ona ne spori činjenicu da sve te meru nisu dovele do očekivanog smanjenja zagađenja, ali veruje da će 21 predložena mera dugoročno rešiti problem za naredne generacije.

Ona očekuje da će nadležno ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine koji su upoznati sa situacijom u Užicu tokom grejnih sezona, pomoći da grad dobije određena finansijska sredstva na ime popravljanja problematike.

 Smatra da se gasifikacija  koja se pokazala kao najefikasnije sredstvo u borbi protiv lošeg vazduha u Užicu mora nastaviti i narednih godina, ali i da privreda mora preuzeti deo odgovornosti i intenzivnije se priključivati na gasovodnu mrežu.


Gradska Toplana u Užicu u 66% svojih kapaciteta  koristi gas. U narednom period radiće se nova kotlarnica na gas na Međaju na koju će biti priključeni veliki potrošači iz najužeg gradskog jezgra.


Svetlana Đoković, iz agencije EcoLogic Urbo iz Kragujevca zajedno sa predstavnicima Zavoda za javno zdravlje i Gradske uprave obrađivala je Plan zaštite vazduha u Užicu.

Ona ističe da je cilj unapređenja kvaliteta vazduha za čitavo područje Užica sa posebnim akcentom na deo užeg gradskog jezgra gde je najveća ugroženost, smatrajući da je svrstavanje u  III kategoriju upozoravajući signal.

All-focus

Planom smo predložili 21 meru za poboljšanje kvaliteta vazduha, koje kratkročno, srednjoročno i dugoročno treba da sprovedu sami građani ali i institucije. Izgradnja kružnih saobraćajnica, korišćenje drugih goriva u vozilima gradskog prevoznika, automobilima građana i javnih komunalnih preduzeća i nastavak gasifikacije moraju biti polazna tačka ka cilju da se smanjuje nivo zagađenja vazduha, naglašava ona.

Ističe da su individualna ložišta ostala najveći zagađivač, ali da se mora priznati da su postali primetni efekti mera energetske efikasnosti za koje se grad Užice opredelio i svake godine povećava iznos sredstava za subvencionisanje građana. Te mere doprinele su poboljšanju u odnosu na merenja vazduha 2014. i 2015, ocenjuje Đokovićeva.

Sa građanima koji su vlasnici individualnih ložišta mora se još puno raditi na podizanju svesti, a subvencionisanje se mora nastaviti kako bi što više njih prešlo na gas ili pelet ili koristili na vreme sečeno i osušeno drvo za loženje, zaključuje ona.