Ukus, miris i boja….

02. Februar 2018
Ukus, miris i boja….

U Mačkatu, selu koje je sinomim tradicionalnih, kvalitetnih i zdravih  proizvoda od mesa, na 18. Pršutijadi koja traje do nedelje, 4. februara svinjsku, goveđu i ovčiju pršutu i slanine, ovčiju stelju, čvarke, fermetisane kobasice i druge proizvode ponudilo je 20 lokalnih proizvođača.

Cene se kreću od 1000 do 1600 za svinjsku, odnosno 1800 koliko je goveđa pršuta.

krcato mesom

Punoletstvo Pršutijade garant je negovanja tradicije prozvodnje suvomesnatih proizvoda po kojima su sela Mačkat, Kriva reka, Šljivovica i druga koja pripadaju opštini Čajetina prisutna i na trpezama van granica Srbije.

kobasice

Opstina Čajetina kroz infrastrukturu i subvencije izdvaja značajna sredstva za podsticaj razvoja sela i poljoprivrede. Otvaranje vrtića i brojnost dece u školama, popravlja kvalitet mladih koji su ostali da žive na selu, po čemu se Čajetina izdvaja u odnosu na druge opštine u Srbiji u kojima je slika potpuno drugačija, istakao je Arsen Đurić, pomoćnik predsednika opštine Čajetina.

pobednici

On je dodao da se dosta ulaže i u osnivanje udruženja prozvođača različitih proizvoda sa ovog kraja u cilju zaštite geografskog porekla i robne marke, ali i ukrupnjavanja i spremnosti za plasman za izvoz.

prsute

 

Aleksandar Radojičić, kome je pripala Zlatna medalja za najbolji kvalitet u kategoriji goveđa pršuta rastao je učeći od dede i oca tajne tehnologije kvalitnih proizvoda. Veruje da će neko od četvoro dece koje ima nastaviti i održavati porodičnu tradiciju.

Radojicic sa decom

Etnolog Narodnog muzeja iz Užica, Ivana Todorović kaže da tradicija u proizvodnji I obradi mesa u selima oko Zlatibora datira iz 17.veka. Veruje se da je za sve “kriva” gradnja specifičnih dinarskih brvnara od tesanih brvana u kojima su živele mnogobrojne porodice.  Protok vazduha u tim kućama je bio dobar što je za sušenje mesa jedan od ključnih faktora, navodi ona.

Ivana etnog

 

Da bi meso što duže opstalo i bilo upotrebljivo za porodičnu ishranu seljaci su ga kačili na grede i sušili na ognjištima. Proizvodnja počinje da se širi 70-tih godina 19, a upravo Mačkat je među prvima selima gde je intenzivirana proizvodnja goveda, ovaca i svinja, ističe Todorovićeva, dodajući da je kompanija Zlatiborac dobar primer spoja tradicije i modernog pristupa tržišnom poslovanju što je bitno u savremenom svetu.

 

Dobro obrađene kvalitetne sirovine, suvo salamurenje i usoljavanje mesa, dim suve bukovine i ruža vetrova koja je karakteristična za Zlatiborska sela, koraci su koji garantuju poštovanje najstrožijih standarda kvaliteta hrane kao što su HACCP i Halal, a čime se obezbeđuje plasman na tržišta u okruženju, u Rusiji i pojedinim zemljama EU gde se sve mogu naći proizvodi sa pečatom Zlatiborac.

Zlatiborac

Pored domaćih posetiocima Pršutijade predstaviće se i proizvođači mesa iz Hrvatske i Italije.

Iako je pravilo da se hrana sa određenog područja kombinuje sa vinima sa istog, preporuka u Mačkatu su vina iz Makedonije. Specifičan je Plavi Safir vino koje je dobilo boju od antocijanina (prirodnog pigmenta iz ljuske grožđa) i indiga (praha koji se dobija od biljke poi menu isatis tinctoria plant) i koje, Angel Penkov,asistent generalnog menadžera Royal Winery Queen Maria preporučuje mladima, koji tek počinju da piju vina.

vinari

Inače, organizator 18. Pršutijade koja se završava u nedelju, 4. februara je Udruženje proizvođača suvomesnatih proizvoda Zlatiborskog okruga. Suorganizatori su opština Čajetina, Zlatiborski Eko agrar, Turistička organizacija Zlatibor, KSC Čajetina i Crkvena opština Mačkat, a generalni pokrovitelj Jugoinspekt a.d. Beograd.