Užičani gradonačelnici predali peticiju za zaštitu Đetinje

Autor: Nova.rs/Slavica Panić
01. Februar 2022
Užičani gradonačelnici predali peticiju za zaštitu Đetinje

Građanska čitaonica “Libergraf” juče je gradonačelnici Užica podnela peticiju sa potpisima 1.275 građana sa zahtevom da se sprovede postupak revizije Akta o proglašenju predela izuzetnih odlika “Klisura Đetinje”. Oni smatraju da sve što lokalna samouprava radi u kanjonu reke, urušava prirodu i nije u interesu građana. Zahtevaju da se organizuje nova javna rasprava po ovom pitanju.

Foto—Jadranka Sepi

Postupak proglašenja zaštite klisure Đetinje traje od 2004.godine, a prva studija Zavoda za zaštitu prirode, o njenim vrednostima, objavljena je godinu dana kasnije. Zvanično je pokrenut 2016. kada je obavljen javni uvid i javna rasprava o predlogu Odluke o proglašenju Predela izuzetnih odlika „Klisura Đetinje“.

“O tome ne postoji ni jedan javno dostupan dokument. Imajući u vidu da se usvajanje odlaže više od pet godina, dovodi se u pitanje kvalitet ovog akta i poništava se efekat javne rasprave. U ovom periodu došlo je do značajne promene u okolnostima koje dovode u pitanje implementaciju rešenja predviđenih ovom odlukom. U međuvremenu je u lokalnom parlamentu usvojena Odluka o zabrani izgradnje malih hidro-elektrana na teritoriji grada Užice. Javnost u Srbiji se snažno usprotivila izgradnji ovih energetskih objekata, a Narodna skupština je usvojila izmene i dopune Zakona o zaštiti prirode kojim se izgradnja malih hidroelektrana u zaštićenim područjima zabranjuje”, kaže predstavnik Građanske čitaonice “Libergraf” Vladan Sinđić.

Sinđić kaže da sve što lokalna samouprava radi u kanjonu Đetinje, nije u skladu sa zaštitom prirode i ne ide u prilog građanima.

Užičani su pre svega ostali bez svoje plaže na Đetinji, koja je decenijama bila njihovo kupalište. Godinama unazad, zbog zagađenja reke, niko se u Đetinji ne kupa a urušavanje kanjona je krenulo uzvodno.

“Sve radove koje izvode su bez saglasnosti Zavoda za zaštitu prirode i nije u skladu sa studijom. Oni vrše urbanizaciju klisure a sve što su uradili je narušavanje njene vrednosti. Asfaltiranje, rasveta, stubovi, postavljanje kajaka i sve ostalo, urađeno je bez saglasnosti zavoda. Jedini radovi za koje su dobili saglasnost su oni koji se nalaze u trećem režimu zaštite. Sve što rade ne rade u interesu prirode a samim tim ni građana. Ako se nešto radi treba da bude isključivo u cilju zaštite i očuvanja prirodnog dobra, drugi interesi ne smeju da postoje”, istakao je za Nova.rs Sinđić.

Osnovni cilj, kako navodi, je da se zaštiti prirodno dobro a ne da se pošto poto razvija masovni turizam. Netaknuta priroda i njene odlike su upravo ono čega sve manje ima, a što turisti žele da vide i da se u skladu sa njima ponašaju, prateći sadržaji su u takvim uslovima suvišni a pre svega štetni.

Peticiju Građanske čitaonice “Libergraf” lično su potpisala 434 građanina, a 841 na onlajn platform.

“Pravni tim Građanske čitaonice ‘Libergraf’ izradio je novi predlog akta o proglašenju Predela izuzetnih odlika ‘Klisura Đetinje’ koji je usklađen sa odredbama Zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, kao i sa zaključcima javnih konsultacija koje su održane krajem decembra 2021. godine u Svečanoj sali Skupštine grada u Užicu. Ovaj predlog akta se može koristiti kao osnova za sprovođenje javnog uvida i javne rasprave”, dodaje Sinđić.

Sinđić još kaže da ukoliko lokalna samouprava u roku od dve nedelje ne odgovori na ovu peticiju, ne pokrene postupak revizije Akta o proglašenju i ne zakaže javnu raspravu, “Libergraf” će pozvati građane da iskoristite svoja ustavna i zakonska prava na slobodu okupljanja, prava na slobodu udruživanja i prava na slobodu govora.

U klisuri Đetinje nalazi se najveća fauna dnevnih leptira u Srbiji, sa više od sto različitih vrsta. Sedam se nalazi na Crvenoj listi zaštićenih vrsta. Masovno prisustvo ljudi, koji se ne ponašaju u skladu sa prirodom, predstavljaju pretnju očuvanja, ne samo leptira već i drugih životinjskih i biljnih vrsta.