Žene trpe nasilje negirajući ga i ne tražeći pomoć stručnjaka

25. Novembar 2018
Žene trpe nasilje negirajući ga  i ne tražeći pomoć stručnjaka

Ovogodišnja Međunarodna kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” počinje u nedelju 25. novembra i obeležava se pod motom: Neka svet postane narandžast: Čujte i Mene.

U Srbiji, na žalost, obeležavanje će proteći i u svetlu užasne činjenice da je tokom ove godine do sada u rodno zasnovanom nasilju ubijeno najmanje 25 žena.

25 11

Ovo su podaci Mreže žena protiv nasilja, a zvaničnih podataka nema. Treba imati na umu još crnje – da ovom broju nisu dodati slučajevi u kojima su žene umrle od posledica trpljenja dugogodišnjeg nasilja, kao ni ona ubistva koje se još uvek procesuiraju.

Nasilnici su pretežno muškarci i osobe koje imaju neki tip poremećaja ličnosti, istakla je dr Violeta Slavković, specijalista psihijatrije, na Simpozijumu koji je organizovala Klinika za psihijatriju Kliničkog centra Niš, a prvi put su se u Nišu okupili stručnjaci iz cele zemlje.

“Kada se radi o profilima nasilnika i žrtava potrebno je istaći da postoje određena pravila, ali sa druge strane postoji i u odnosu na pol. Bez obzira na sve to može se reći da postoji neki univerzalni karakterološki tip. Među žrtvama su uglavnom osobe ženskog pola, u 95 odsto slučajeva, dok je samo pet odsto osoba muškog pola”, kaže dr Slavković.

Ona dodaje da su žene koje trpe nasilje uglavnom tihe i mirne, ne otvaraju se previše, ne pričaju o svojim problemima, ne žale se drugima, trpe svoju muku, negiraju problem i ne javljaju se stručnjacima za pomoć.

“Muškarci kao nasilnici služe se uglavnom fizičkim nasiljem, često je to i seksualno i psihičko nasilje, dok žene kao nasilnici imaju neke druge, svoje, tehnike. One znaju da su fizički slabije od muškaraca i zato koriste ono u čemu su najbolje, a to je manipulacija, i to rade, često, koristeći i decu. Žene nasilnice brzo ovladaju i savremenom tehnikom i prate svoju žrtvu preko društvenih mreža, ili na neki drugi način.”, kaže Slavković.

“Tema je vrlo aktuelna i mi se svakodnevno sa njom srećemo, ali je ona i multidimenzionalna i njenom rešavanju je potreban pristup različitih službi, pa i celokupne društvene zajednice kako bi se nasilje sprečilo”, kaže docent dr Suzana Tošić Golubović, v.d. direktora Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Niš.

“Profil žrtve je upravo osoba koja je na neki način , psihološki, ekonomski, emocionalno  ili neki drugi način zavisna od svog , recimo, bračnog druga, odnosno potencionalnog nasilnika, tako da dozvoljava sve to što joj se dešava. Uvek ima opravdanje poput “ tu su deca”, šta će reći ljudi”, jer nasilje je kod nas još uvek tabu tema”, kaže Golubović.

Podsećamo, u kampanju „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” svake godine se uključuju pojedinci/pojedinke i grupe širom sveta koji zahtevaju eliminisanje svih oblika nasilja prema ženama kroz: podizanje svesti na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou; jačanje aktivnosti na lokalnom nivou; vršenje pritiska na vlade da sprovedu obaveze na osnovu domaćih i međunarodnih pravnih instrumenata; pružanje solidarnosti aktivistima/aktivistkinjama širom sveta.

Namera je informisati žene o tome šta je rodno zasnovano nasilje, koje su nadležnosti institucija uključenih u sistem zaštite od nasilja, kao i kakav je postojeći normativni okvir u Srbiji za sprečavanje nasilja u porodici.

Kao i prethodnih godina, narandžasta boja će biti ključna tema koja objedinjuje sve aktivnosti, a zgrade i znamenitosti širom sveta biće osvetljene i ukrašene tom bojom kako bi se globalna pažnja posvetila pitanju nasilja prema ženama.

Inače, akcija “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” je globalna, svetska kampanja koju obeležava 1.700 organizacija u preko 100 država sveta. Kampanja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava.

Kampanja obuhvata četiri važna međunarodna datuma koja povezuju žene, nasilje i ljudska prava: 25. novembar – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama; 1. decembar – Svetski dan borbe protiv AIDS-a; 3. decembar – Međunarodni dan osoba sa invaliditetima; 6. decembar Godišnjica Montrealskog masakra i 10. decembar – Međunarodni dan ljudskih prava.