Zlatibor najpodesniji za boravak osoba podložnih alergijama

11. April 2019
Zlatibor najpodesniji za boravak osoba podložnih alergijama

Na Zlatiboru se šestu godinu zaredom meri koncentracija polena, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine. Na nedavno održanoj tribini o polenima u SO Čajetina, na prezentaciji rezultata prošlogodišnjeg merenja koncentracije polena na Zlatiboru i drugim gradovima Srbije u kojima se sprovode ova merenja, moglo se čuti da je još uvek ova planina najpodesnija za boravak osoba podložnih alergijama. 

U periodima kada je izraženo cvetanje i drveća i trava, koncentracija polena na Zlatiboru je često manja od 6 do 10 puta u odnosu na mnoge gradove u Srbiji.

Polen se vezuje za zagađujuće materije u vazduhu (za čađ) i tada je klinička slika u urbanim sredinama, u velikim gradovima, industrijskim, gde su velike saobraćajnice, još teža za ljude koji pate od alergija – rekla je Mirjana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Trenutno su aktivni poleni drveća. Jedan od najvećih alergenih polena je polen breze koja tek počinje da cveta na Zlatiboru. Međutim, i kada je u najvećem cvatu, koncentracija brezinog polena na Zlatiboru je znatno manja zbog specifične klime koja podrazumeva veću nadmorsku visinu i česte padavine.

Zlatibor je specifičan i po veoma niskim vrednostima alergenog polena ambrozije. Od sva 24 koja pratimo, ambrozija ima 52 proteinske materije u sebi i izaziva veoma burne reakcije kod osoba koje pate od alergija. To je period kad se najviše, što mediji što sugrađani, raspituju kakva je situacija da bi iz vojvođanskih gradova, premeste i budu manje izloženi polenima. Nije svejedno da li je neko izložen 50/60 dana prekograničnim vrednostima ovog polena, ili najviše 10 dana. I nije svejedno da li je u pitanju 30 polenovih zrna u jednom danu, ili 600, ili 800 koliko beleži Subotica i još neki gradovi Vojvodine, kaže Mitrović.

U toku prošle godine, najveća dnevna vrednost koncentracije polena na Zlatiboru je bila 134 zrna dok je, na primer, u Beogradu ta vrednost iznosila 630, a u gradovima Vojvodine više od 1.000.

Ono na šta bi lokalna samouprava opštine Čajetina trebalo da obrati pažnju u budućem periodu, a što je preporuka Agencije za zaštitu životne sredine, jeste dalje praćenje ambrozije kako se ne bi proširila i kako bi njene sadašnje vrednosti ostale na nivou istih, ili nižih.