Dogovor najbrže ruši barijere

24. Novembar 2016
Dogovor najbrže ruši barijere

Bolje je nego što je bilo pre 10 godina, ali to bolje obavezuje na nova rušenja barijera kojima su izložene ne samo osobe sa invaliditetom, nego i stara lica koja se teško kreće, kao i majke sa decom koju voze u kolicima, istakao je Čedomir Cicović, PR Udruženja dečje i cerebralne paralize iz Užica na okruglom stolu čija tema je bila pristupačnost u Užicu osobama sa invaliditetom.

Svaki oboreni ivičnjak, rampa, gelender ili postavljeni lift pokazuju koliko je malo potrebno i da je suština ustvari u promeni mentaliteta i bolje urbanističke organizacije nadležnih, kaže Cicović. On dodaje da će pun efekat biti postignut onoga trenutka kada se shvati da je svrsishodnije i jeftinije objekte i ostalu infrastrukturu činiti pristupačnom od temelja, a ne naknadno je rekonstruisati. Kada jedan privatni investitor ili lokalna samouprava imaju startne kriterijume o pristupačnosti onoga što grade svim osobama, to je jedini pravi put da sebi podižu reference za buduće investicije, tvrdi Cicović.

Cicović podseća da u Srbiji postoji tehnički pravilnik o standardima pristupačnosti koji se precizno zove univerzalni dizaj. Pojašnjava da se taj dokument odnosi na sve vrste invaliditeta koje osobe mogu imati. Problem je što se on ne sprovodi, na šta smo nedavno upozorili predstavnike nadležnog ministarstva insistirajući da krenu sa restriktivnim merama u smislu izdavanja upotrebnih dozvola za gradnju poštujući i deo koji se odnosi na pristupačnost. Iako smo naišli na razumevanje, nakon tog sastanka stekli smo utisak da sve nadlene institucije nisu spremne da ispoštuju pravilnik.

Prilikom izrade svih infrastrukturnih objekata u gradu U toku izvođena radova na svim infrastrukturnim objekatima u gradu u poslednjih nekoliko goidna nadležne urbanističke službe vode računa o potrebama osoba sa invaliditetom, tvrdi Nikola Maksimović, direktor Direkcije za izgradnju. Gde god je moguće putna infrastruktura se privlagođava, spuštanjem i obaranjem ivičnjaka, pešačkih prelaza i prilaznih rampi, kaže on, navodeći primere nove ulice u krugu kasarne, Jug Bogdanove, Kosovske, ulice Milivoja Marića u Sevojnu, Šarganske, puta u Volujcu i privatnog parkinga na Zabučju. Maksimović ističe i da je na šest raskrsnica u gradu postavljena zvučna signalizacija za slepa i slabovida lica, naglašavajući da će novi objekat vrtića na Pori, Studentskog doma i hale u Krčagovu svi biti prilagođeni i licima sa invaliditetom.

Lični utisak Vidoja Drndarevića, gradskog većnika za socijalnu politiku je da osobama sa invaliditetom nije u dovoljnoj meri omogućena pristupačnost i da će se boriti da se još poradi na tome. Trenutno u saradnji sa Direkcijom za izgradnju čije ekipe su snimile situaciju na terenu tražimo najjednostavnije, a bezbednosno i finansijski najbolje rešenje za omogućavanje pristupačnosti unutrašnjem prostoru Tehničke i Visoke poslovno- tehničke škole, istakao je Drndarević.

Kao poseban problem na temu pristupačnosti istaknuta su parking mesta za osobe sa invaliditetom kojih u Užicu ima oko 40, što se delimično uklapa sa standardima da od ukupnog broja parking mesta u gradu 5% mora biti opredeljeno za ove korisnike. Predstavnik Policijske uprave je istakao da u Užicu ima registrovano oko 26 000 vozila, a svega do 1 000 parking mesta. On je naglasio da nadležni kada god uoče, sankcionišu parkiranje na mestima predviđenim za osobe sa invaliditetom, ističući da su uočene i brojne zloupotrebe u povlasticama koje imaju osobe sa invaliditetom za registraciju automobila.