Potencijal Čajetine u geotermalnim vodama

02. Avgust 2018
Potencijal Čajetine u geotermalnim vodama

Potencijal termalnih i mineralnih voda u smislu razvoja turističkih, privrednih i ljudskih resursa i potencijala na teritoriji opštine Čajetina je veliki. Prethodnih godina na pojedinim lokacijama rađena su detaljna hidrogeološka istraživanja i adekvatnom realizacijom pravne procedure stvorene su podloge za intenzivna ulaganja u razvoj novih banjskih i „spa“ centara ali i aktivno korišćenje vode kao obnovljivog izvora energije.

CAjetina igraliste

Na osnovu dosadašnjih istraživanja, na teritoriji opštine Čajetina,utvrđene su 2 pojave mineralnih voda (na teritoriji Jablanice i Semegnjeva) i 2 pojave termalnih voda (na teritoriji Rožanstva i Gostilja). Hiperalkalne mineralne vode zbog svojih balneoloških svojstava svrstane su u grupu lekovitih mineralnih voda. Na osnovu empirijski iskustava, banjskih zapažanja i kliničkih ispitivanja, stečena su saznanja na osnovu kojih se može govoriti o lekovitosti ovih voda.

Ove vode se mogu koristiti, poštujući terapeutske zahteve za banjanje, kupanje, plivanje, ispiranje, orošavanje i pijenje u doziranim količinama koje su do sada proverene.

Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju da se hiperalkalne mineralne vode mogu koristiti za lečenje oboljenja: urolitijaza, hronični nefritis (lakše forme), hronični pijelitis, uretritis, cistitis, hronični gastritis, didentis, kolitis, gastrični i duodenalni ulkus, hronični hepatitis,holangitis, holecistis, bilijarne diskinezije, artritis, akne, ekcemi i psorijaze, hronična zapaljenja disajnih puteva, zapaljenja očnih kapaka i hronična oboljenja ženskih genitalnih organa.

bela voda 1-1

“Pojave hiperalkalnih mineralnih voda poznate su u devet država u svetu. Hiperalkalne mineralne vode Srbije vezane su za zapadni deo područja ultramafitskog masiva Zlatibora. Do sada je konstatovano oko dvadesetak izvora, od kojih se neki koriste u balneološke svrhe (Kamiška reka i Ribnica). Vrednosti pH kreću se od 11,2 do 11,8 a njihovo isticanje praćeno je slobodnim gasovima (CH4, H2, N2)”, rekla je za naš portal geolog Bojana Dabić, zaposlena u JKP Vodovod Zlatibor.

Bojana D

Tokom 2010. i 2011. godine izvedena su obimna hidrogeološka odnosno hidrogeotermalna istraživanja koja su prethodila izradi idejnog projekta izrade duboke geotermalne bušotine na teritoriji opštine Čajetina, jednoj od najperspektivnijih lokacija sa aspekta pronalaženja termalnih voda. Projektom su predviđene dve mogućnosti – dubinski zahvat do 300 metara i dubinski zahvat do 1200 metara kao i dve varijante rešenja izrade geotermalne bušotine. Buduće duboke geotermalne bušotine predviđene su na području Tošine Banje u Rožanstvu i lokacije u Gostilju < 300m, lokacijama u Dobroselici, Alinom Potoku i Rudinama > 300m”.

Termalne vode na području planinskog masiva Zlatibora u perspektivi bi se mogle višenamenski koristiti. Povoljna kvalitativna svojstva termalnih voda koje se očekuju kvalifikuju ove vode za različite namene kao što je korišćenje podzemnih voda za wellness i spa programe (balneološki i sportsko-rekreativni aspekt) ali  za korišćenje hidrogeotermalne energije niske entalpije ovih voda u toplifikacione, klimatizacione i slične svrhe (energetski aspekt).

 

MONA

“Razvojni planovi opštine Čajetina su usmereni ka poboljšanju turističke ponude Zlatibora, koji u narednom periodu predviđaju otvaranje novih sportsko-rekreativnih centara. S tim u vezi je i urađen idejni projekat duboke geotermalne bušotine koji je za cilj imao iznalaženje potencijalnih lokacija za izvođenje istražnih bušotina i analizu mogućnosti višenamenskog korišćenja termalnih podzemnih voda na ovom prostoru. Pre svega korišćenja u spa i wellness programima kao i za grejanje novih hotelskih kompleksa  i druge potrebe”, ističe ona.

Ekonomska opravdanost izrade projekta leži u činjenici da je Zlatibor trenutno najveći turistički centar u Republici Srbiji koji beleži permanentan rast broja turista i da mu kao takvom nedostaju termalne vode kako bi upotpunio svoju inače veoma bogatu turističku ponudu.

Prednosti korišćenja HGT energije su obnovljivi jeftiniji izvori energije i višestruko korišćenje a pre svega  zaštita životne sredine.

Zlatibor centar

“U planu je prelazak na hidrogeotermalni sistem grejanja i rekonstrukcija objekta Vrtića u cilju povećanja energetske efikasnosti objekta. Urađena je bušotina 2014. god. dubine 60m, kapacitet 3 l/s, temperatura 9-10ºC. Zatim toplifikacija javnih površina kao što su krivine na Zlatiboru u cilju povećanja bezbednosti u saobraćaju tokom zimskih meseci (100 m dubine, kapacitet 1 l/s, T 9-10ºC) i Kraljevog trga, kako bi se u zimskom periodu sneg odmah topio na površinama(dubina 100m, kapacitet 5 l/s, T 9-10ºC)”, kaže Dabićeva .

Ona dodaje da se na teritoriji opštine Čajetina nalazi se i veliki broj vodnih pojava-izvora koje se prema hemijskom sastavu svrstavaju u veoma kvalitetne i perspektivne sa aspekta zahvatanja i flaširanja. Najveći broj izvora nalazi se na teritoriji mesnih zajednica Zlatibor, Kriva Reka, Rožanstvo, Golovo, Gostilje, Ljubiš, Dobroselica i Stublo.

Trenutno se flašira samo „Kraljeva voda“ u naselju Kraljeve vode a do pre par godina i „Zlatibor voda“ u Gostilju.

cajetina-grb-velikiTekst je deo projekta “Ekološko očuvanje Čajetine i Zlatibora” koji je sufinansiran sredstvima opštine Čajetina za sufinansiranje projekata  proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2018. godini.