Sa padom standarda raste nasilje

07. Jun 2018
Sa padom standarda raste nasilje

Od početka primene novog Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, užički Centar za socjalni rad beleži 214 prijava nasilja što je četiri puta više nego ranije. Među prijavljenim žrtve su najčešće žene i to u 155 slučajeva a muškarci u 59. Psihičko nasilje je trpelo 107 žrtava, psihofizičko 70 a fizičko 30 žrtava.

20180605_121506

U Gradskoj kući u Užicu održana je tribina “Nasilje u porodici” – godinu dana od primene Zakona o sprečavanju nasilja u porodici. Tribini su prisustvovali predstavnici institucija koje se aktivno bave ovom problematikom a zaključak je da loša ekonomska situacija najviše utiče na porast nasilja u porodici kao ključnog i najvećeg problema osnovne ćelije društva.

Počinioci nasilja su najčešće bračni i vanbračni partneri, zatim deca, roditelji, braća i sestre. Najstarija žrtva nasilja u protekloj godini imala je 83 godine a najmlađa svega osam meseci života.

„Podrška koju pruža Centar za socijalni rad je materijalna, pravna, stručno savetodavna. Deca su žrtve koje nose najviše posledica koje se odražavaju na njihov psihofizički razvoj, uspeh u školi, njihovo ponašanje a ono što su trajne i najveće posledice jeste da deca koja trpe nasilje najčešće kada odrastu i sami postaju nasilnici“, kaže Ana Urošević direktorka Centra za socijalni rad Užice.

20180605_120425

Zakon koji je trenutno na snazi uključio je veći broj institucija u rešavanje ovog problema ali da bi rezultata bilo mora reagovati čitavo društvo. Potrebno je na vreme započeti edukaciju, od obrazovnog programa u školama, jer sticanje svesti i navika u porodici i dalje je ključni faktor za dalje ponašanje.

„Osnovni problemi koji čine i uzroke nasilja su pre svega ekonomska zavisnost žena, stambena neobezveđenost, osuda okoline, loši bračni odnosi ali u ogromnom procentu i alkoholizam“, dodaje Ana Urošević.

Centar za socijalni rad, policija i tužilaštvo zajednički rešavaju probleme nasilja. Pored toga, centar ima dobru saradnju i sa školstvom, zdravstvom, nevladinim sektorom ali i lokalnom samoupravom.

„Lokalna samouprava i Centar za socijalni rad su potpisnici međusektorskog protokola o sprečavanju nasilja nad decom. Uključeno je 17 relevantnih institucija koje su nadležne da rešavaju ovaj problem, da ga prepoznaju, da rade na tome da se broj slučajeva smanji i da se procesuiraju počinioci“, kaže Vidoje Drndarević, član Gratskog veća zadužen za socijalnu politiku.

Tribini je prisustvovala i Vera Despotović, profesorka na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradi na univerzitetu Singidunum. Ona ističe značaj medija kao saradnika u borbi protiv nasilja u porodici, koji treba da prenesu javnosti kako prepoznati nasilje i kako reagovati.

„Međutim, mediji vrlo često neadekvatno informišu kada se dogodi nasilje, to rade na jedan senzacionalistički način pa to može da dovede i do kontraefekata. U mnogim slučajevima kada se dolazilo i do fatalnog ishoda, način na koji se izveštavalo odvlačio je pažnju od suštine“, kaže Vera Despotović.

20180605_121549

Prevencija je svakako jedna od najefikasnijih mera zaštite od nasilja u porodici ali tamo gde ona treba da bude obavezna, redovno izostaje. Reakcija medija na slučajeve nasilja u porodici nije jedini medijski problem. Problem su i sadržaji koji se plasiraju putem medija, pre svega rijaliti programi koji prezentuju izuzetno nizak nivo međuljudskog poštovanja i ophođenja ljudi jednih prema drugima. Takav nivo komunikacije, zasnovan na psovkama, galami i uvredama, svakako je već nasilje koje samo može biti uvod u još viši nivo psihičkog, psihofizičkog i fizičkog nasilja.