Sve što ste htele da pitate o perimenopauzi

Autor: Taita Stojilković Specijalista ginekologije i akušerstva/doktok.rs
15. Maj 2024
Sve što ste htele da pitate o perimenopauzi

Perimenopauza je normalna faza u životu svake žene i odnosi se na vreme u kojem telo žene prolazi kroz prirodnu promenu prema menopauzi. Perimenopauza je period koji prethodi menopauzi, a počinje nekoliko godina pre menopauze, uglavnom u ranim četrdesetim, ređe i u tridesetim godinama. U toku perimenopauze nivo estrogena i progesterona je promenjiv – menstrualni ciklus se skraćuje ili produžava, i većina promena nastaje zbog smanjenog stvaranja estrogena. Pojavljuju se simptomi slični onima u menopauzi. Nakon 12 meseci bez menstrualnog ciklusa počinje menopauza, a period prelaska, perimenopauza, je završen.

Ne postoji test koji je dijagnostički kriterijum da je žena u perimenopauzi. Uzimaju se u obzir godine, karakteristike menstrualnog ciklusa i simptomi ili telesne promene koji se javljaju. Ukoliko je potrebno određuje se nivo polnih hormona i hormona štitne žlezde.

Najčešći simptomi perimenopauze su: neredovni menstrualni ciklusi, preznojavanje i naleti toplote (valunzi), problemi sa spavanjem i nesanica, promene raspoloženja i razdražljivost, suvoća vagine, problemi sa mokraćnom bešikom (nevoljno oticanje urina pri naporu), smanjena želja za seksualnim odnosima, gubitak koštane mase, povećanje nivoa holesterola, promena kvaliteta kože, kose, noktiju.

Neredovni menstrualni ciklusi su jedan od prvih znakova perimenopauze. Vreme između dve menstruacije se menja, skraćuje ili produžava, a može i izostati. Menstrualno krvarenje može biti obilno ili se značajno smanjuje.

Preznojavanje i naleti tolpote (valunzi). Veliki broj žena ima pojačano i intenzivno znojenje praćeno talasima toplote. Njihova jačina, dužina i učestalost se razlikuje, ali se najčešće doživljavaju kao neprijatni i utiču na kvalitet sna.

Problemi sa spavanjem mogu biti uzrokovani preznojavanjem i talasima vrućine. Rana jutarnja buđenja ili otežano uspavljivanje utiču na dužinu i kvalitet sna te dovodi do hroničnog umora.

Karakteristične su promene raspoloženja bez vidljivog spoljašnjeg uzroka, povećanje nervoze i razdražljivosti. Njihovom intenzitetu pridonose i poremećaji sna te može voditi ka anksioznosti i depresiji.

Smanjenje nivoa estrogena utiče na tkivo vagine dte se gubi elastičnost i vlažnost zidova. Kod jače izraženih simptoma odnos može postati bolan. Povećana je i osetljivost na vaginalne i urinarne infekcije. Smanjenje elastičnosti tkiva mokraćne bešike doprinosti urinarnoj inkontinenciji.

Za vreme perimenopauze menja se i libido u manjoj ili većoj meri.

Nizak nivo estrogena dovodi do promena u gustini kostiju te se povećava rizik od osteoporoze a menja se i kvalitet kože, kose i noktiju.

Samnjen nivo estrogena dovodi do promena nivoa holesterola u krvi. Dolazi do povećanja LDL, a smanjuje se HDL holesterola što povećava rizik za razvoj kardio vaskularnih bolesti.

Ponekad su simptomi perimenopauze izraženi tako da ometaju svakodnevno funkcionisanje i utiču na kvalitet života. Promene životnog stila i navika mogu olakšati simptome i doprineti očuvanju zdravlja. Preporuke lakara obuhvataju hormonski i nehormonski preparati u cilju smanjenja i ublažavanja tegoba perimenopauze. Pre primene lekova neophono je konsultovati lekara o svim terapijskim mogućnostima, koristima i rizicima.

Hormonalna terapija peromemoppauze zahteva ozbiljan pristup. Nadoknada estrogena (koja može biti u kombinaciji s progesteronom) je delotvorna u smanjenju perimenopauzalnih tegoba. Vaginalni estrogen koji se nalazi kao vaginalne tablete ili krem stavlja se direktno u vaginu. Oslobađaju se male količine estrogena i na taj način se smanjuje suvoća i povećava elastičnost zidova vagine, smanjuje se nelagodnosti tokom odnosa i poboljšava se funkcija mokraćne bešike. Smanjenje vaginalne suvoće može se postići lubrikantima ili ovlaživačima na vodenoj bazi.

Antidepresivi se koriste u lečenju depresivnih simptoma. Delotvorni su u smanjenju talasa toplote i preznojavanja.

Pravilna ishrana smanjuje rizik od osteoporoze i srčanih bolesti, smanjuje talase vrućine i preznojavanja. Ishrana treba da bude bogata polinezasićenim masnim kiselinama i vlaknima – voćem, povrćem i žitaricama celog zrna. Treba birati i namirnice bogate kalcijumom i izbegavati kofein i alkohol, cigarete i psihoaktivne supstance.

Redovna fizička aktivnost je značajna za prevenciju porasta telesne težine, smanjuje nervozu, razdražljivost, popravlja raspoloženje i kvalitet spavanja.

Za olakšavanje neprijatnih tegoba koje su karakteristične za perimenopauzu od pomoći mogu biti i preparati na bazi lekovitog bilja. Fitoestrogeni su supstance biljnog porekla strukturno slične estrogenima, koje imaju sposobnost da se vežu za estrogenske receptore na kojima ispoljavaju svoje efekte.

Sada u ponudi postoji i laserska tehnologija, koja je neinvanzivna, nehiruška, bezbolna, intravaginalna procedura u lečenju simptoma perimenopauze. Laser u kombinaciji sa plazma obogaćenim trombocitima (PRP) je jedan od najsavremenijih tretmana zatezanja vagine bez hiruškog zahvata. Laser svojom tehnologijom termički deluje na tkivo vagine i stimuliše remodelovanje zidova vagine, poboljšava tonus, jačinu i kontrolu vaginalnih mišića, efikasno smanjuje dijametar vagine, popravlja ugao uretre i vrata mokraćne bešike te smanjuje dimenzije. Kada se efektu lasera pridruži terapija ćelijama sopstvene plazme obogaćene trombocitima (PRP) koja se dobija iz vlastite krvi i ubrizgava direktno u tkivo vagine ili vulve postižemo maksimalni efekat. PRP oslobađa aktivne faktore rasta, citokine i druge adhezione proteine u zoni aplikacije imitirajuci prirodni kaskadni mehanizam, što dovodi do podmlađivanjana na prirodan način. Tretmanom se budi prirodni mehanizam regeneracije i reparacije te se podstiče stvaranje novog kolagena, popravlja se tonus i elastičnost zidova vagine i dolazi do njenog remodeliranja. Dolazi do vraćanja prirodne vlažnosti sluzokože i prestanka suvoće vagine, koja otežava seksualno zadovoljstvo ženama u perimenopauzi, menopauzi, postmenopauzi i neposredno posle porođaja. Kada se ta dva tretmana rade paralelno, postiže se udruženi efekat i dolazi do kvalitenijih i trajnih rezultata.

Za kraj, kada prestane perimenopauza, počinje menopauza. Početak menopauze računa se retrogradno tj kada unazad godinu dana nema menstrualnog ciklusa.

Ukoliko vam je potrebna konsultacija sa autorkom ovog teksta, dr Taitom Stojilković, specijalistom ginekologije i akušerstva, na ovu ili sličnu temu, konsultaciju možete zakazati putem linka.

Ukoliko želite da se na ovu temu dodatno konsultujete sa autorkom ovog teksta, dr Taita Stojilković, specijalista ginekologije i akušerstva, dostupna je na DokTok platformi svakog ponedeljka prepodne, a konsultaciju možete zakazati putem linka.

Preuzmite DokTok aplikaciju sa #Google Play ili #App Store i zakažite svoju prvu video konsultaciju već danas!

Naslovna fotografija preuzeta sa www.doktok.rs