Užičanka sa inovativnom farmom učestvuje na međunarodnom arhitektonskom konkursu

14. Februar 2021
Užičanka sa inovativnom farmom učestvuje na međunarodnom arhitektonskom konkursu

Užičanka Katarina Vlašković, koja je trenutno na master studijama na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, sa projektom inovativne farme koja je fokusirana na uticaj klimatskih promena po prvi put učestvuje na međunarodnom konkursu pod nazivom Transfarm. Projektni zadatak je farma u cilju transformacije određene teritorije, a koja obuhvata stanovanje, proizvodnju i učenje. Tvrdi da je motivacija i podrška profesora i asistenata velika kako bi samostalno ili sa kolegama studenti učestvovali na konkursima, što je način za učenje i sticanje određenog iskustva u poslu za koji se spreju.

Ovoj 22-godišnjoj devojci se nakon jezičkog smera u Užičkoj gimnaziji ostvarilo da upiše jedini fakultet koji je želela. Dosadašnje školovanje protiče bez problema, pa u okviru predmeta Studio,  jednog od fundamentalnih predmeta  na svakoj godini  Arhitektonskog fakulteta, koristi priliku da učestvuje na međunarodnom konkursu koji traje do 27. februara.

Projekat naše sagovornice nosi naziv Mother river i fokusiran je na uticaj klimatskih promena, kao jedan od trenutno najaktuelnijih problema u svetu. Svesna je da su klimatske promene aktuelne već duze vreme i da značajno utiču na životnu sredinu i celokupan živi svet.

Rast globalne temperature i temperaturna varijabilnost direktno uslovljavaju promene rasporeda i količine padavina, što se ispoljava kroz česte suše koje smenjuju poplave. Sve to utiče na promenu poljoprivrednog zemljišta i uništavanje biljnog i životinjskog sveta. Potrebno je razmotriti klimatski prilagodljiv sistem kako bi se nastavila proizvodnja hrane.

Projekat Mother river, autorke Katarine Vlašković iz Užica Foto—privatna arhiva K.V.

Kako se naglo povećava ljudska populacija, poljoprivreda postaje jedno od glavnih pitanja za teritorijalni razvoj, jer se menja i brzo razvija. Održiva ravnoteža je zapravo najbitniji cilj, jer trenutni dizajn visokoproduktivnih farmi uništava biološku razvnovrsnost. Potrebno je pre svega uspostaviti balans između prehranjivanja ljudi i korišćenja prirodnih resursa, kao i učenjem promeniti percepciju na poljoprivredu, objašnjava naša mlada sugrađanka.

U cilju rešavanja tog problema, celokupnu strukturu, odnosno farmu, ona je postavila na vodenu površinu, jer na taj nacin, farme mogu da se prilagode porastu nivoa vode kao i da izbegnu poplave, kaže Katarina Vlaškovićeva. Objašnjavajući projekat koji potpisuje ona dodaje da zemljišni prostor ostaje pošumljen i nema potrebe za sečom šuma.

Lokacija projekta je u blizini luke Smederevo na reci Dunav, pre svega jer su za to područje karakteristične poplave koje su se dešavale u prošlosti, koje se prema procenama Ministarstva poljoprivrede očekuju i u budućnosti. Sa te lokacije proizvedena hrana bi mogla lakše i brže da se distribuira i u druge krajeve zemlje, uverena je ona.

Projekat Mother river, autorke Katarine Vlašković iz Užica Foto—privatna arhiva K.V.

Dodaje da u okviru projekta, postoji smeštaj za 150 porodica koje bi tu živele, a kako bi se iskoristio maksimum lokacije za proizvodnju, vodena površina je pre svega iskorišćena za uzgoj ribe, dok su stambene etaže iskorišćene za hidroponiku, odnosno uzgoj biljaka u kontrolisanim uslovima izvan zemljišta, što je jedan od načina za intezivniji i brži uzgoj. Ceo projekat je zasnovan na korišćenju potencijala vode, pa tako postoji sistem cevi koji prečišćava i provodi vodu kroz objekat što cini jedan neraskidiv sistem. U slučaju povećanja temperature Dunava koja bi bila štetna za gajenje ribe, ona bi bila prebačena u bazene sa kontrolisanim uslovima, koji su jedan od dodatnih sadržaja. Pored toga postoji i prostor za restoran kao i lab-ovi i učionice za decu. Znanje ovog koncepta se može primeniti za plavna sušna, urbana, ruralna i mnoga druga područja, uverava nas naša sagovornica.


Učešće na konkursu na kome svi zainteresovani mogu da glasaju do 27. februara tekuće godine do 16 časova po našem vremenu, za Katarinu je značajno kao prva provera znanja, kreativne ideje i sticanje samopouzdanja  u budućoj profesiji.

Govoreći o konkursu Katarina navodi da se nagrada od najviše 24,000$ može osvojiti odlukom žirija. Pored glavne nagrade, postoji i nagrada People’s choice award  koja se dobija na osnovu glasova pojedinaca sa društvenih mrežama. Glasanje traje do 27. februara 2021. godine do 15:00 GMT. (16:00 po našem vremenu), a neophodno je ulogovati se na sajt, odnosno, napraviti profil da bi se moglo glasati.

Link za glasanje: https://uni.xyz/competitions/transform/entries.


Projekat Mother river, autorke Katarine Vlašković iz Užica Foto—privatna arhiva K.V.

Kaže da na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu postoji dosta radionica sličnog karaktera. Želi da istakne da su za ovogodišnji konkurs zaslužni redovni profesor Ivan Rašković i asistent Miloš Kostić, koji  su prethodne godine želeli da probaju novi vid rada sa studentima, odnosno rad za konkurs. To je prošlo vrlo uspešno pa svi veruju da prerasta u tradiciju.

Iako mlada, naša sagovornica je apsolutna svesna pozitivnog i negativnog uticaja arhitekture  na održivi razvoj. Na primeru projekta sa kojim učestvuje na konkursu kaže da sama proizvodnja materijala koji bi se koristiti za objekat može loše da utiče na ekosistem,  kasnije i izgradnju objekta, ali i nakon izgradnje. Uz pomoć održivog dizajna smanjuje se potrošnja neobnovljivih resursa, dok se promoviše upotreba obnovljivih izvora. To je neohodno iz ugla očuvanja životne sredine i kako bi se ugrožavanje živog sveta svelo na minimum. Takođe, bitno je promovisati zdraviji život, odnosno zdraviji životni i radni proctor, pronaći nova tehnološka rešenja u cilju rešavanja problema koje smo sami prouzrokovali.

Lično, smatram da trenutno ne znam dovoljno o održivoj ahitekturi, kao i veliki procenat populacije.Tokom pomenutog konkursa najviše sam naučila o održivosti, novim tehnologijama i negativnom uticaju populacije na ekosistem, jer nam je to do sada bila sporedna tema na fakultetu, ali ćemo se time baviti  u narednim semestrima. Čini mi se da u Srbiji, iako su to neke od najvažnijih tema, tek sada počinje da se priča o tome, ali sam uverena da se taj process mora ubrzati. Kao pojedinci ne možemo mnog da uradimo, ali širenjem svesti možemo da dovedemo do velikih promena.

Kao mlada osoba koja je spremna da uči i usavršava se smatram da je potrebno da se i na određenom nivou obrazovanja uvedu školski predmeti na temu održivog razvoja u različitim oblastima.

Zahvaljujući  brojnim inovativnih rešenjima, koji nastaju iz konstatnog razvoja sveta možemo pozivitno da delovati na životnu sredinu stvarajući tako prijatan prostor za nas, a ostavljajući ga za naredne generacije. Verujem da ću u skorijoj budućnosti kao arhitekta biti deo tih projekata, uverava nas Katarina Vlašković.