Zašto je Mačkat selo drugačije od drugih

Autor: Slavica Panić
13. Novembar 2021
Zašto je Mačkat selo drugačije od drugih

Zlatiborsko selo Mačkat, koje se nalazi na teritoriji opštine Čajetina, je selo koje se izdvaja među svim drugim selima na mapi Srvije. Mačkat je selo koje beleži pozitivan natalitet, selo u kome je treće dete model porodice, selo iz koga se niko ne seli već u njega dolaze novi stanovnici. U Mačkatu se proizvodi najviše pršute i gde se jede najukusnije pačenje. Mačkat je selo koje se ne obilazi.

 

U Mačkatu živi oko 1.000 stanovnika a osnovnu školu pohađa više od 300 učenika, u vrtiću svakodnevno boravi blizu 50 mališana. Mačkat je selo iz koga se niko godinama ne seli a u poslednjih nekoliko godina u ovo selo se doselilo oko deset porodica. U ovom selu ni jedna kuća nije zatvorena.

Osnovna delatnost ovog sela je prerada mesa i proizvodnja suvomesnatih proizvoda.

„Posredno i neposredno u proizvodnju mesnih prerađevina je uključeno oko 90% stanovništva. U našem selu je registrovano između 30 i 40 registrovanih objekata koji se bave preradom mesa. Tu su i druge firme vezane za mesarstvo a imamo i druge delatnosti. Kada je u pitanju stočarstvo, najzastupljenije je ovčarstvo kojim se bave ozbiljniji farmeri a usitnjeno stočarstvo je prisutno u svim domaćinstvima“, kaže za naš portal predsednik mesne zajednice Mačkat Milivoje Tanasković.

Najpoznatiji suvomesnati proizvod Mačkata je pršuta, goveđa i svinjsaka. Sirovina za proizvodnju goveđe pršute stiže iz čitavog Zlatiborskog okruga i ostalih delova zapadne Srbije dok sirovina za prerađevine od svinjskog mesa stiže iz čitave Srbije. Ono što pršutu iz Mačkata razlikuje od ostalih je pre svega tradicionalan način proizvodnje.

 

„Mi pršutu proizvodimo isključivo na tradicionalan način, onako kako se proizvodila i pre sto godina. Tu se ništa nije promenilo niti može da se promeni. Jedino što se razlikuje od nekih davnih vremena je usavršena proizvodnja u smislu klimatizacije objekata, da bi proizvodnja mogla da se održi tokom čitave godine i da se proizvodi čuvaju u adekvatnim uslovima. Taj posao se nekada radio samo od kraja novembra pa do početka marta, baš iz tog razloga što nije bilo uslova za čuvanje mesa tokom letnjeg perioda. Razvojem nove tehnologije stekli su se uslovi za kontinualnu proizvodnju“, dodaje Tanasković.

Pored proizvodnje pršute, u Mačkatu se pravi i najbolja slanina, kobasice, čvarci ali i mnogi drugi proizvodi. Ovo selo godinama organizuje čuvenu manifestaciju „Pršutijadu“, svakog drugog vikenda u februaru gde se mogu videti svi njihovi proizvodi, degustirati i pazariti. Manifestacija je dobila međunarodni karakter pa se u Mačkatu mogu sresti i prizvođači istih ali i sličnih proizvoda iz čitavog regiona.

U Mačkatu je najukusnije pečenje koje nudi čak šest ugostiteljskih objekata u ovom selu. Retki su oni koji posete Zlatibora a da ne dođu u Mačkat na pečenje. Retki su i putnici namernici koji su ljubitelji tople jagnjetine ili prasetine, koji ne svrate u Mačkat. Domaćini iz užičkog i zlatiborskog kraja svoje goste, među kojima nisu retke delegacije ili razni drugi državni zvaničnici, najčešće baš u Mačkat dovode na gozbu, tu nikada nema greške jer ovo selo mnogi nazivaju i „hram pečenja“.

Bez obzira na delatnosti koje su proslavile ovo selo i ukus pršute i pečenja koji takav nigde nije, Tanasković kaže da je selo ipak poznatije po tome što se u njemu više rađa nego umire.

„Mislim da je pozitivan priraštaj stanovništva naša lična karta i da je to prva stvar po kojoj smo prepoznatljivi, ja sam lično na to najviše ponosan. Kod nas je potpuno očekivano a sada se i podrazumeva da porodice imaju bar po troje dece, kod nas je treće dete kao kod svig ostalih drugo“, ističe Tanasković.

Ovo selo krasi i izuzetno povoljan položaj, od Užica i od Čajetine udaljeni su po deset kilometara a najdalja kuća od magistralnog puta je udaljena četiri kilometra. Najavljeni autoput, čija će petlja biti u Mačkatu, dodatno će unaprediti kvalitet života Mačkaćana. Lakše će u selo stizati sirovine ali će i plasman proizvoda biti povoljniji. Još jednu prednost pružiće i daljem razvoju seoskog turizma jer se jedan broj meštana odlučio da im seoski turizam bude delatnost.

„Poslednjih godina uz pomoć opštine Čajetina i Turističke organizacije, dosta ljudi odlučuje da se bavi seoskim turizmom. Sada imamo više od deset domaćinstava koja su registrovana za bavljenje turizmom a nekoliko njih je baš ozbiljno ušlo u tu delatnost, izgradnjom bungalova i drugih pratećih sadržaja koje nude turistima. Sa druge strane, sve je više ljudi koji su zainteresovani za odmor u selu, za boravak u prirodi i zdravu ishranu koju nudi svaka zlatiborska porodica“, dodaje naš sagovornik.

Prema poslednem popisu stanovništva 2011.godine, u Mačkatu je živelo 905 stanovnika a idući popis trebalo bi da ovu brojku uveća za nekoliko stotina, što će biti i zvanična potvrda jedinstvenosti ovog Zlatiborskog sela.

 

Ovaj tekst je deo projekta “Put kroz Zlatiborska sela” sufinasiran sredstvima Opštine Čajetina za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2021. godini. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.