Stručni savet vs. Instagram: kome poveravamo svoje mentalno zdravlje?

Autor: Nenad Mišković Psihodinamski psihoterapeut/doktok.rs
10. Oktobar 2025
Stručni savet vs. Instagram: kome poveravamo svoje mentalno zdravlje?

Danas, kada su informacije dostupne brže nego ikad, paradoksalno postajemo sve ranjiviji na njihovu površnost. Internet, a posebno društvene mreže poput Instagrama, preplavljeni su sadržajem o mentalnom zdravlju. Citati, saveti, “mini-terapije”, kratki klipovi koji obećavaju uvid ili olakšanje — sve je tu, nadohvat prsta.
Ali pitanje je: šta od toga zaista pomaže, a šta može da odmogne?

Znanje nije isto što i mudrost

Jedan od ključnih rizika ove digitalne dostupnosti je gubitak merila — kako da znamo ko stoji iza poruke? Ko daje savet i iz koje pozicije?
Stručnost podrazumeva više od dobrih namera. Ona znači formalno obrazovanje, višegodišnje iskustvo, superviziju, etički kodeks i odgovornost prema klijentima. Psihoterapeut, savetnik ili kouč prolaze kroz sistemsku obuku kako bi znali kako da pruže podršku, a ne samo šta da kažu.
Na društvenim mrežama, međutim, taj okvir često izostaje. Saveti dolaze bez konteksta — i bez odgovornosti, ali i bez naše provere relevantnosti “glasnika”.

Saveti bez dijaloga nisu terapija

Terapijski proces nije prenos informacija, već dijalog. On nastaje u prostoru između dvoje ljudi, u susretu koji omogućava razumevanje, ne samo znanje.
Zato je problem sa “savetima s Instagrama” u tome što su oni jednosmerni. Oni ne poznaju vašu pozadinu, iskustvo, ograničenja ni resurse.
Ono što je pomoglo jednoj osobi ne mora pomoći drugoj. Čak i kada je savet dobronameran, on može izazvati otpor ako ne dolazi iz vaše unutrašnje spremnosti. Sve što se nameće spolja, bez ličnog procesa, često se ne “prihvata” — jer nije proizašlo iz vašeg doživljaja, nego iz tuđeg recepta.

Zavisnost od spoljne pomoći — tihi gubitak slobode

Ako često tražimo gotove savete i rešenja spolja, bez obzira na to da li osoba koja ih daje poznaje našu priču ili ne, nesvesno postajemo zavisni od te spoljašnje podrške.
U trenutku kada neko drugi odlučuje umesto nas, mi zapravo predajemo deo sopstvene odgovornosti — a s njom i deo sopstvene slobode.
Možda to deluje lakše, jer privremeno oslobađa od tereta izbora. Ali dugoročno, takav pristup ostavlja prazninu. Bez lične odgovornosti nema ni prave slobode, ni istinskog samopouzdanja.
Ako uvek neko spolja zna “šta je za nas najbolje”, mi ostajemo u ulozi deteta koje čeka starijeg brata, roditelja ili autoritet da reši problem umesto nas. Tako ne razvijamo sposobnost da mislimo, da osećamo i odlučujemo iz sopstvenog centra.
A rezultat toga nije samo zavisnost — već i nezadovoljstvo sopstvenim životom, jer u njemu ne prepoznajemo sebe kao onoga koji bira i stvara.

Nema univerzalnog recepta za dušu

Ni u terapiji ne postoje gotova rešenja. I kada klijent dođe po savet, uloga terapeuta nije da ga ponudi, već da pomogne osobi da sama dođe do svog odgovora.
Samo ono rešenje koje osoba sama otkrije ima snagu da promeni njen život — jer proizlazi iz njenih uvida, emocija i iskustava.
Zato je ključno pitanje ne “šta da radim?”, nego “šta meni ovo znači?” i “šta ja zaista želim da promenim?”.

Budite sopstveni savetodavac

U vremenu kada svako ima platformu i glas, važno je zadržati unutrašnji kompas. Tražite podršku, učite, slušajte — ali birajte od koga učite.
Proverite izvore, kvalifikacije, iskustvo i kontekst onoga ko govori o mentalnom zdravlju. I još važnije — ne tražite gotove odgovore.
Učenje kako da mislite, promišljate i donosite odluke mnogo je vrednije od bilo kog “brzog rešenja”.

Jer pravi, stručni savet o mentalnom zdravlju nikada nije gotovo rešenje. On nije u tome šta da uradite, već u tome kako da naučite da razmišljate o sebi.
Stručna podrška ne daje gotov odgovor — ona podstiče razvoj sopstvenih resursa, kako biste jednog dana mogli da mislite, odlučujete i živite samostalno, zrelo i odgovorno.

Na kraju, zapamtite: savet koji zaista menja život nije onaj koji dobijete spolja, već onaj do kojeg sami stignete — uz podršku, ali kroz sopstveni proces.

Ukoliko želite da se na ovu temu dodatno konsultujete sa autorom ovog teksta, Nenadom Miškovićem, psihodinamski psihoterapeut, konsultacije možete zakazati na DokTok platformi.

Preuzmite DokTok aplikaciju sa #Google Play ili #App Store i zakažite svoju video konsultaciju već danas!

Korišćena fotografija preuzeta sa www.doktok.rs