U Srbiji ulaganja u životnu sredinu četiri do pet puta manja nego u zemljama EU

Autor: reciklaza.biz
05. Mart 2021
U Srbiji ulaganja u životnu sredinu četiri do pet puta manja nego u zemljama EU

U Srbiji se godišnje proizvede 12 miliona tona otpada. Od te količine čak 10 miliona tona se ne tretira i zagađuje životnu sredinu, saopštila je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj. Više od 80% ukupnog otpada, kako navodi NALED, stvaraju rudarstvo i energetika. 2,3 miliona tona čini komunalni otpad, koji obuhvata i gotovo 900 hiljada tona otpada od hrane koji nastane u ugostiteljstvu, javnom sektoru i domaćinstvima.

“Ovaj otpad bi mogao da bude ponovo upotrebljen u proizvodnji ili za dobijanje zelene energije. Međutim, on najčešće završava na deponiji”, navodi se u saopštenju.

Ne primenjuje se cirkularna ekonomija, koja podrazumeva ponovno korišćenje otpada nastalog u procesu proizvodnje ili nakon upotrebe.

Otpad se odlaže na deponije, te je zbog toga formirano 3.500 divljih deponija, a sanitarnih samo deset.

“Takav pristup je dominantan u većini delatnosti pa, na primer, u sektoru ugostiteljstva dovodi do stvaranja velikih količina otpada. Procenjuje se da hoteli, kafići i restorani naručuju oko 120.000 tona namirnica godišnje. Od toga nastane ukupno oko 40 hiljada tona otpada”, naveo je NALED.

Ističe se da 99 odsto tog otpada završava na deponiji, gde emituje gasove sa efektom staklene bašte.

Zato je, kako je naveo NALED, važno da se uz pomoć cirkularne ekonomije otpad pretvara u resurs.

Procena Programa za uvođenje cirkularne ekonomije do 2023. koji je predložio NALED, uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), pokazuje da bi razvoj cirkularne ekonomije u Srbiji otvorio i do 30.000 novih radnih mesta”, rekla je predsednica Saveza za životnu sredinu NALED-a Jelena Kiš.

Iako su trenutna ulaganja u životnu sredinu u Srbiji i četiri do pet puta manja nego u zemljama EU i iznose 0,3 odsto bruto domaćeg proizvoda u privredi postoji veliko interesovanje za prelazak na cirkularni model ekonomije, ocenio je NALED.

To se posebno odnosi na one koji posluju sa međunarodnim kompanijama, čiji zahtevi podrazumevaju brigu o životnoj sredini.