Užičanka doktorantkinja u Šangaju

10. Oktobar 2016
Užičanka doktorantkinja u Šangaju

Jelena Milić, završila je Užičku gimnaziju 2006 godine, a 2011. godine diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Po završetku master studija radila je sa profesorom Radomirom Stopićem kao asistent na predmetu Studio, koji je glavni predmet sa temom dizajn projekta i traje 2 semestra.

Ističe da je još za vreme master studija bila u prilici da radi u arhitektonskom studiju Geotectura u Haifi u Izraelu, a da je praksu obavila u engleskoj firmi Buildburo u Londonu. Zbog međunarodnih iskustava koje je sticala planirala je da po završetku studija posao potražim “sa strane”, čak i dalje od Evrope.

U nastavku priče sa Jelenom Milić biće jasno zašto se snovi ispunjavaju upravo onima koji ih neguju i veruju da ništa nije nedostižno.

Nekako baš po diplomiranju, ukazala mi se šansa da se prijavim na konkurs koji je objavilo srpsko Ministarstvo Prosvete i koji je podrazumevao akademsko usavršavanje u nekoliko ponuđenih zemalja. Jedna od njih je bila Kina o kojoj sam samo znala preko poznatih websitova koji su promovisali super moderne projekte koji su se tamo intenzivno gradili, navodi Užičanka.

Kaže da je već u junu 2012. godine, posle par meseci čekanja rezultata saznala da je dobila stipendiju Kineske vlade (Chinese Governemtn Scholarship) da studiram na doktorskim studijama arhitekture u Shanghaiju na Tongji Univerzitetu.

U Shanghai je došla u septembru 2012 godine i tu živi malo duže od malo od 4 godine. Navodi da nikoga nije znala kada je došla u Shanhai, ali već posle samo par sedmica na Tongji Univerzitetu upoznala je prijatelje iz raznih zemalja sa kojima je i dan danas u kontaktu.

Pogled sa druge po redu najviše zgrade na svetu koja je nedavno otvorena za javnost ‘ Shanghai Tower’. Ovo je fotografija sa 120og sprata sa visine od 570m. (Septembar, 2016) Foto--privatni album J.Milić

Pogled sa druge po redu najviše zgrade na svetu koja je nedavno otvorena za javnost ‘ Shanghai Tower’. Ovo je fotografija sa 120og sprata sa visine od 570m. (Septembar, 2016)                                                                 Foto–privatni album J.Milić

Stipendija Kineske Vlade (Chinese Government Scholarship) koju je Milićeva dobila, je puna stipendija (full scholarship) koja obuhvata troškove studiranja, troškove stanovanja i mesečne troškove života. Dodaje da u zavisnosti od toga za koji se program prijavite i da li je master ili doktorat na kineskom ili engleskom, postoji dodatna godina učenja kineskog jezika. Moj program su doktorske studije na kineskom jeziku u trajanju od tri godine (sa mognunćošću produetka jos jedne godine) i sa dodatnom godinom učenja kineskog jezika, navodi ona.

Pojašnjava da mesečna stipendija za studente na doktorskim studijama iznosi 3500 rmb (oko 470e) i da je obezbeđen i smeštaj u jednokrevetnoj sobi u domu za strane studente. Studije koštaju oko 45 000 rmb po godini (oko 6000 e)tako da je taj trošak pokriven stipendijom.

Užičanka, Jelena Milić, kaže da život u gradu kao sto je Shanghai, nudi mnoge mogućnosti zabave, restorana, klubova i sl, mogućnosti za putovanja su beskonačne, tako da i u zavisnosti od ličnog stila života moze se živeti i sa 2,000 rmb mesečno, ali i sa 20,000 rmb. Želim da kažem da je stipendija dovoljna za jedan normalan život u okviru univerziteta i da je moguće priuštiti povremena putovanja. Stipendija ima i određene zahteve, a to je da svake školske godine se napravi izveštaj o dosadašnjem radu i akademskom uspehu, pa se taj izveštaj podnesi nadležnoj ustanovi. Stipendiju ne dobija puno ljudi, i mahom su to studenti tehničkih fakulteta ili kineskog jezika, obrazlaže Milićeva. Kaže da kada je ona konkurisala, iz Srbije je otišlo još 4 ljudi, a da svake godine postoji oko 10 mesta za master ili doktorska usavršavanja u Kini. Tvrdi da naša zemlja ima vrlo malu akademsku razmenu sa Kinom (postoje i još neke stipendije, ovo nije jedina) tako da i srpskih studenata u Kini ima neznatan broj, mada ih je sve više iz godine u godinu.

Jelena Milić koja doktorske studije obavlja u Shangai na Tongji Univerzitet je jedan od tri najpoznatija univerziteta na kojima se može studirati arhitektura i urbano planiranje grada. Predstavljajući Fakultet arhitekture i urbanog planiranja (College of Architecture and Urban Planning, CAUP), kaže da na njemu postoji nekoliko usmerenja, odnosno katedri. Užičanka je na smeru stanovanje, a ostali smerovi su tehnologije, Landscape Design, Urban Planning… Kaže da su PhD studije (doktorske studije) trenutno dostupne samo na kineskom jeziku, tako da je godinu dana učila kineski jezik da bi bila u mogućnosti da pohađa nastavu.

Dodaje da doktorske studije traju tri godine, a da već u prvoj godini postoji nekoliko predmeta koje treba odslušati (na kineskom) i napisati seminarske radove (na engleskom). U toku druge godine se radi istraživački rad i treća godina je generalno za pisanje teze. Teza se može napisati na engleskom jeziku ali kineski je svakako neophodan za svakodnevni život I komunikaciju sa raznim departmanima i administracijom, tako da svima koji se odluče da na ovaj način dođu u Kinu toplo preporucujem da iskoriste prvu godinu učenja kineskog jezika, poručuje Milićeva iz oko 8 500 kilometara udaljenog Shangai-a. Naglašava da su se skoro svi profesori na koledžu školovali u inostranstvu, najviše u Nemačkoj ili Americi (to je i osnovni preduslov da bi radili na ovom fakultetu).

Sa mentorkom Zhou Jingmin I asistentima na katedri Stanovanje. Povodom velikog praznika, slikali smo se u tradicionalnim kineskim haljinama qipao. (Maj, 2015) Foto--privatni album J.Milić

Sa mentorkom Zhou Jingmin I asistentima na katedri Stanovanje. Povodom velikog praznika, slikali smo se u tradicionalnim kineskim haljinama qipao. (Maj, 2015)                                                                          Foto–privatni album J.Milić

Moja mentorka Zhou Jingmin, na primer, je studirala u Japanu, potom doktorirala u Engleskoj i Kanadi, navodi Milićeva, dodajući da je upravo zbog toga razmena sa drugim univerzitetima u svetu vrlo izražena uglavnom samo za master studije. S ponosom kaže da najpoznatiji arhitektonski fakulteti na svetu imaju opciju studiranja u Tongjiju jedan ili više semestara gde studenti mogu da dobiju joint-degree (master sa dva fakulteta). Takođe Univerzitet često poziva i strane predavače da gostuju. Jelena Milić ističe da je već imala priliku da sluša predavanja Normana Fostera, MVRDV studija, HASSELL studija, profesora sa poznate AA skole iz Londona. Posebno ističe činjenicu da je fakultet vrlo dobro integrisan sa industrijom. Sam fakultet ima svoju arhitektonsku kompaniju ali i skoro svaki professor pojedinačno ima I svoj individualni studio, tako da postoji prilika da studenti budu na praksi u jednoj od ovih firmi i da nakon diplomiranja se zaposle upravo gde su se i praksirali, potvrđuje Milićeva. Kaže da fakultet nudi i opcije stručnog usavršavanja Iži razmene, ali i sponzorisanje učestvovanja na konferencijama i sl.

Nedavno sam se i vratila sa jedne konferencije koja je bila na poznatom Lund Univerzitetu u Švedskoj. Izložila svoj rad na temu mogućnosti stanovanja za mlade u Srbiji i posetila najnovije oblike kolektivnog stanovanja u gradovima Lund I Malmo, priča Milićeva.

U poseti novo-izgrađenom kolektivnom stambenom projektu Sofielunds u Malmu, Švedska (Jun, 2016). Iako ne isključivo za mlade ljude, oko dve trećine stanara su mladi do 35 godine starosti. Na slici: stanari Jenny I Sam, slikano na zajedničkom krovu/bašti zgrade. Foto--privatni album J.Milić

U poseti novo-izgrađenom kolektivnom stambenom projektu Sofielunds u Malmu, Švedska (Jun, 2016). Iako ne isključivo za mlade ljude, oko dve trećine stanara su mladi do 35 godine starosti. Na slici: stanari Jenny I Sam, slikano na zajedničkom krovu/bašti zgrade.                                      Foto–privatni album J.Milić

Arhitektonski precizno objašnjava da je rad vezan za istraživanje stambenih modela koji bi bili pogodni za mlade ljude u zemljama manje regulisanog stambenog sistema kao što je Srbija. Upravo iz tog razloga Užičanka je posetila veliki broj novoizgrađenih stambenih projekata u Šangaju ali i jos nekoliko okolnih gradova koji joj služe kao studija slučaja za izradu doktorata.Navodi da Kineska vlada intenzivno radi na sprovođenju plana kojim će do 2020. godine preseli 100 miliona ljudi iz seoskih naselja u gradove u akciji koja je jedna od najvećih migracija modernog vremena. (za vise informacija pogledati  http://www.nytimes.com/2013/06/16/world/asia/chinas-great-uprooting-moving-250-million-into-cities.html)

Milićeva objašnjava da se za te potrebe grade nova naselja sa stambenim oblakoderima i po 30 do 40 spratova, a jedno naselje ima od 10 do 15 zgrada i stanove koji se površinski kreću od 50m2 do 130m2 zavisno od toga kolika je porodica. Ona kaže da je razmera te izgradnje nešto što je vrlo teško nama iz Srbije da shvatimo uzevši u obzir da nova stambena naselja imaju veličinu i 5 puta veću od celog Novog Beograda.

Mali deo novog stambenog naselja ‘Central Park’ u severnom delu Šangaja. Stanovi su različite kvadrature I iako nisu useljeni, skoro svi su već prodati. (Septembar, 2014) Foto--privatni album J.Milić

Mali deo novog stambenog naselja ‘Central Park’ u severnom delu Šangaja. Stanovi su različite kvadrature I iako nisu useljeni, skoro svi su već prodati. (Septembar, 2014)                                                             Foto–privatni album J.Milić

Dodaje da za mlade ljude u Kini postoji više opcija, pored one najočiglednije – iznajmiti stan na tržištu. Tu su i stanovi za zaposlene u određenim industrijama (koji dosta podsećaju na domove), stanovi u okviru socijalnog stanovanja na različitim lokacijama u gradu i sa različitim kvadraturama, itd…

Jelena Milić posebno ističe činjenicu da je u kinesku kulturu duboko usađeno posedovanje stana, tako da po njenim rečima, većina mladih ljudi pre ili kasnije uz pomoć roditelja i kredita uzme stan, ako ne u velikom gradu prvog reda, onda u jednom od manjih gradova gde su i stanovi jeftiniji. Pošto se ljudi često sele zbog poslova ovi stanovi su savršeno rešenje za mlade ljude koji se na jednom radnom mestu zadržavanju u proseku 3 godine, priča ona.

Stambeno naselje ‘Lujiazui Talent Apartments’ u Šangaju. Stanovi su dostupni mladima do 35 godina koji rade u firmama u finansijskom sektoru i mesečna renta je vrlo povoljna. Ovde živi oko 5000 mladih diplomiranih ekonomista. (Maj, 2016) Foto--privatni ačbum J.Milić

Stambeno naselje ‘Lujiazui Talent Apartments’ u Šangaju. Stanovi su dostupni mladima do 35 godina koji rade u firmama u finansijskom sektoru i mesečna renta je vrlo povoljna. Ovde živi oko 5000 mladih diplomiranih ekonomista. (Maj, 2016)                                                                              Foto–privatni album J.Milić

Užičanka koja poslednje četiri godine živi u najmogoljudnijoj i četvrtoj po zemlji po veličini, kaže da je stanovanje u Srbiji i dalje vrlo slabo regulisano od strane vlade i države. aNa potencijalno socijalno stanovanje u našoj zemlji gleda se kao na udomljavanje najsiromašnijih, a ne kao na osnovni zamajac i pokretač dobre ekonomije, kaže ona, ističući da je ono što je zajedničko nama i Kinezima jeste da mi, kao i oni, kupovinu stana smatramo za jednu neophodnost koja treba da se desi (idealno) po formiranju porodice.

Uverena je da se u tom smislu i kreće stambena izgradnja u našoj zemlji: neregulisano tržiste prepušteno pojedincima koji su isključivo vođeni logikom maksimizacije prostora. Takođe tu su i nadgradnje kuća, a sve je to ono što ruši naše arhitektonsko nasleđe i donosi opšti nesklad u pejzažu jednog grada prvenstveno planiranog na drugi način.

Pošto živim na Aleksića mostu, do našeg Trga na glavnoj ulici može se vrlo jasno uočiti neplanska gradnja i nadgradnja. Ono šo je trebalo da bude srce grada i varoši, pretvara se u polu-šoping zonu i stari duh grada polako nestaje, smatra Milićeva i upozorava da je zato bitno očuvati ono što je staro i dobro, gde se u novom mogu ogledati karakteristike tog pređašnjeg duha u kombinaciji sa modernim vremenom.

Kao primer odavno poznate prakse, Milićeva, navodi trenutno njoj najbliži. Kaže da je u Shanghaiju jedan od najpoznatijih Xintiandi gde su tradicionalne šangajske kuće preuređene i ulica između njih pretvorena u šetačku zonu a kuće u kafane i male prodavnice. Ova ulica vrvi od turista u svako moguće doba dana, i to je samo još jedan od pokazatelja da ono što je staro i tradicionalno druge kulture žele da prožive i posete, sa sigurnošću zaključuje Užičanka.

 Izrazito uspesan projekat zastite kulturnog nasledja, gde su tradicionalne sangajske kuce renovirane I data im je nova namena. Xintiandi je mesto puno turista, kafica, restorana, prodavnica I muzeja. (Izvor: internet)


Izrazito uspešan projekat zaštite kulturnog nasleđa, gde su tradicionalne šangajske kuće renovirane i data im je nova namena. Xintiandi je mesto puno turista, kafića, restorana, prodavnica i muzeja. (Izvor: internet)

Svim čitaocima kao dodatne linkove koji im mogu biti od koristi preporučuje

College of Architecture and Urban Planning CAUP

http://en.tongji-caup.org/

Tongji University student office for international students

http://study.tongji.edu.cn/index.php?classid=6767

Tongji University webisite

http://www.tongji.edu.cn/english/

Chinese Governemnt Scholarship and other scholarships offered by China

http://www.csc.edu.cn/studyinchina/scholarshiplisten.aspx?cid=97

uzice-grb-veliki  Ovaj tekst je deo projekta “Užičani kojekude” sufinasiran sredstvima grada Užica za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2016. godini.